Početna Magazin Godine Društvo Zlatni holokaust – Konspiracija proizvođača cigareta (1)

Zlatni holokaust – Konspiracija proizvođača cigareta (1)

Duvanska industrija iskoristila je I i II svetski rat za promociju svojih proizvoda, a zatim je putem Maršalovog plana, krenuo veliki izvoz cigareta u Evropu. One su postale simbol osvojenih sloboda, između ostalog, i emancipacije žena

Beše to 1970. godine, imao sam 16 godina kada smo pozvani u amfiteatar škole da bismo čuli predavanje predstavnika industrije duvana… Njegova poruka bila je jasna: pušenje nije za mlade, to je izbor odraslih ljudi, ponavljao je. Pušenje, to je kao piće, vožnja ili vođenje ljubavi… Naše vreme će doći kasnije.“ Jedan od mnogobrojnih primera spretnosti duvanske industrije. Ili kako probuditi želju za cigaretama, a da se ne vidi da to radite.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

O ovome piše istoričar Robert N. Proktor u svojoj knjizi Golden Holocaust (Zlatni holokaust) raskrinkavajući neverovatnu prevaru duvanske industrije na 500 strana. „Kako smo se našli u svetu u kome milioni ljudi umiru zbog pušenja, dok većina ljudi na položaju zatvara oči? Kako je duvanska industrija uspela da se nađe u milosti vlasti i da od odbrane slobode načini temelj svoje retorike?“

Procenjuje se da je 100 miliona ljudi umrlo od posledica pušenja u XX veku, a da će, ukoliko se ništa ne promeni, pušenje u XXI veku odneti još milijardu života. To se uglavnom zna, ali su zato novina podaci koje Proktor iznosi budući da je imao pristup milionima dokumenata. Godine 1998, u SAD je doneta sudska presuda da dokumenti duvanske industrije moraju biti dati na uvid javnosti. Univerzitetu Kalifornije u San Francisku, na kome Proktor radi, povereno je 13 miliona dokumenata koji obuhvataju više od pet decenija tajni. Na osnovu te arhive, Proktor je napisao svoju knjigu.

Pre početka XX veka, cigareta jedva da je bila poznata širim masama. Onda je došlo do dva pronalaska: sušare za duvan i šibica, koji su otvorili put masovnoj proizvodnji i potrošnji. Zatim je došlo do paklenog spoja dva, po duvansku industriju sjajna, događaja. Prvo, način na koji su cigarete (ne)oporezovane u američkim državama, sve više je od njih činio saučesnike. Drugo: ratovi. Cigareta ratnika – čudesna promena imidža. „Brojevi jasno govore. U SAD, potrošnja cigareta po glavi više se nego utrostručila od 1914. do 1918. godine, sa 105 na 505 cigareta godišnje. Zatim je, između 1935. i 1945. godine, duplirana.“

Autor zatim pokazuje kako je čuveni Maršalov plan, nakon II svetskog rata, postao prilika za izvoz cigareta. „Između 1947. i 1951. godine, ukupna vrednost dobara koja su izvožena u Evropu putem Maršalovog plana, dostizala je nekih 13 milijardi dolara, od čega je milijardu činio izvoz duvana.“ Kako primećuje Proktor, Evropljani uopšte nisu tražili cigarete.

Odličan marketing je zaokružio celu stvar. „Sve velike pomake u reklamiranju napravili su i zatim lansirali proizvođači cigareta„, tvrdi autor. Pokrenuta je u tom pravcu i holivudska mašinerija. Marketing će prvo igrati na kartu „dobrobiti“, a zatim iskoristiti emancipaciju žena, prikazujući cigaretu kao jednu od najupečatljivijih manifestacija osvojenih sloboda… Što da ne, ako je sve to bezopasno?