Privatizacija banja i specijalnih bolnica u Srbiji ponovo će biti pokrenuta sredinom godine, a ministar privrede Željko Sertić očekuje da će one biti prodate do kraja 2016. godine. Penzin prenosi vest bez naročitog komentara (osim u naslovu) iako bi svašta imalo da se kaže na logiku koju (i) u ovom slučaju koristi država…
Kada je Agencija za privatizaciju objavila javni poziv za privatizaciju 14 banja i specijalnih bolnica, za tu kupovinu su se zainteresovali biznismeni Miodrag Kostić, Petar Matijević, Filip Cepter, ali i kompanije iz Rusije, Nemačke, Kine, Kipra.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Međutim, niko nije uspeo da kupi nijednu banju jer je u ovo vreme 2015. njihova privatizacija obustavljena, pre svega zbog sudskih sporova oko vlasništva koje država vodi sa Fondom PIO.
Sertić je rekao da je zbog te specifične situacije i ovog meseca imao sastanke sa privatizacionim savetnikom i predstavnicima Agencije za privatizaciju koja će na tome raditi dok se 1. februara ne ugasi.
– Radimo na tome kako bismo posao priveli kraju i u prvoj polovini godine pustili banje u proces privatizacije – rekao je Sertić, dodajući da je cilj da one budu profitabilni centri, da rade na svetskom nivou, kao i da taj posao može da se završi do kraja godine.
Govoreći o sudskom sporu, Sertić je kazao da je to možda pravno ispravno, ali je životno suludo, budući da gotovo polovinu sredstava od kojih Fond isplaćuje penzije i socijalna davanja daje država Srbija.
– Došlo se u apsurdnu situaciju da neko koga država dotira sada tuži državu kako bi dokazao pravo vlasništva – rekao je Sertić, napominjući da to ometa privatizaciju.
Otkad je 2014. pokrenut novi talas privatizacije, banje slove za najvredniju imovinu. Zato i ne čudi interesovanje vodećih biznismena i firmi da uđu u taj posao. Pre nego što je privatizacija stopirana, Agenciji su pisma o zainteresovanosti za dve specijalne bolnice – Čigota na Zlatiboru i Zavod Termal Vrdnik – stigla od Matijevića.
Za prvu od njih u trci je bio i sa ruskom kompanijom „Mad Service Plus“, kao i s nemačkom „EES Group GmbH“, dok je za drugu konkurencija domaćih biznismena veća. Za specijalnu bolnicu za rehabilitaciju Zavod utrkivao se i Cepter, odnosno njegova kompanija „Zepter international“, kao i Kostićeva „MK grupa“, a bila je zanimljiva i nemačkoj „EES grupi“, kao i kineskoj kompaniji „Dr Dong SA“.
Nemačka „EES grupa“ bila je zainteresovana i za Nišku, Matarušku i Bogutovačku banju, zatim za Specijalne bolnice Vranjska banja, Zlatar, Sokobanja, Ribarska banja, kao i za „Merkur“ u Vrnjačkoj Banji, Koviljači i Niškoj banji.
Mataruška i Bogutovačka banja privukle su, između ostalih, i slovenačkog Goražda Klemenčića, kao i nekoliko pojedinaca iz Srbije koji nude strateško partnerstvo. Zanimljivo je da je za sve specijalne bolnice i rehabilitacione centre pisma o zainteresovanosti slao i Miloš Paunović, kao fizičko lice, koji je u svim slučajevima predlagao kao model privatizacije strateško partnerstvo kroz dokapitalizaciju, piše Blic.
Prioritet banje na teretu države
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je da će one banje koje ne mogu same da se izdržavaju, a koje idu na teret države i budžeta, biti prioritet za privatizaciju.
– Rekao sam da je naš princip, za one koje ne mogu same da se finansiraju i ne mogu da opstanu na tržištu, prvo smo da one idu u privatizaciju, a one koje rade dobro – videćemo šta ćemo s njima – rekao je Lončar.