Zašto neki stariji ljudi imaju probleme sa sluhom?

Novo istraživanje osvetljava razloge zašto neki stariji ljudi imaju probleme sa sluhom. Za nas obične građane, ne znači mnogo u smislu saznanja i saveta, ali za definisanje strategija i dalji razvoj lekova, znači pomak.

Prema nekim procenama, gubitak sluha pogađa najmanje 50 odsto osoba starijih od 75 godina.

Dok je urođeno oštećenje sluha – koje se obično javlja u detinjstvu – rezultat retkih mutacija, problemi sa sluhom kod odraslih su verovatno posledica kumulativnog efekta poligenskog rizika i faktora životne sredine.

Nedavna istraživanje asocijacije celokupnog genoma otkrila su nekoliko gena rizika koji su povezani sa problemima sa sluhom kod odraslih. Neki faktori, međutim, još uvek nisu dovoljno istraženi u velikim genetskim studijama.

Na primer, ne postoje potpune informacije o tome zašto su problemi sa sluhom češći, ozbiljniji i ranije počinju kod starijih muškaraca nego kod starijih žena. Ne zna se pouzdano kako se poligeni rizik u vezi sa sluhom prenosi među ljudima različitog porekla.

Iako je poznato da faktori rizika iz životne sredine kao što su izloženost buci i pušenje duvana povećavaju rizik od oštećenja sluha, molekularni mehanizmi koji leže u osnovi ovih veza su nejasni.

Mogli bi vas zanimati tekstovi::

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Genome Medicine, veoma doprinosi razumevanju predispozicije osobe za probleme sa sluhom povezanim sa godinama.

Rezultati istraživanja

Naučnici su uzeli uzorke od skoro 750.000 odraslih i identifikovali 54 varijante rizika – uključujući 12 novih varijanti – koje bi mogle doprineti problemima sa sluhom. Takođe su istakli kako hormonska regulacija može igrati ulogu u razlikama između problema sa sluhom kod muškaraca i žena.

Analizirajući više grupa predaka, naučnici su pokazali da je poligenski rizik u problemima sa sluhom zajednički među ljudskim populacijama. Takođe su utvrdili da geni uključeni u razvoj mozga uzajamno deluju sa seksom, zagađenje bukom i pušenjem duvana u odnosu na njihovu povezanost sa problemima sluha.

„Naši rezultati potvrđuju da su genetske studije velikih razmera korisni instrumenti za razumevanje biologije i epidemiologije problema sa sluhom kod odraslih“, kaže autor Renato Polimanti, vanredni profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Jejla.

Sve u svemu, nalazi doprinose identifikaciji mogućih molekularnih ciljeva za razvoj lekova i definišu nove strategije za identifikaciju starijih osoba u riziku od gubitka sluha.

Istraživanje bi moglo dovesti do promena u tome kako se procenjuju i leče stariji sa problemima sluha. Gubitak sluha može narušiti komunikaciju. Narušena komunikacija, pak, može dovesti do socijalne izolacije. Socijalna izolacija nosi sa sobom velike zdravstvene, psihosocijalne i ekonomske posledice koje negativno utiču na kvalitet života pogođenih.

Podsećamo:

Izvor: Yale University
Fotografija (detalj)David Hinkle sa Unsplash