Starije osobe često uzimaju deset i više vrsta lekova, ali nisu svi dobri za njih niti se svi mogu uvek koristiti zajedno. Zato je sve češći uzrok hospitalizacije starijih osoba upravo neki od lekova koji su im prepisani.
Upotreba lekova kod starijih osoba podrazumeva određene rizike, navodi se u Saopštenju Katoličkog univerziteta u Luvenu, Belgija izdatom povodom Međunarodnog dana starijih osoba koji se obeležava 1. oktobra.
Prema poslednjim statističkim podacima Evropske unije, kako se prenosi u saopštenju, 15 odsto osoba starosti od 70 do 79 godina i skoro 20 odsto onih koji imaju 80 i više godina koristi deset ili više vrsta lekova dnevno, dok 50 do 60 odsto njih koristi najmanje pet vrsta lekova na dnevnom nivou.
Mnoga istraživanja su pokazala da skoro polovina (od 40 do 50%) starijih osoba koristi najmanje jedan lek za koji se može reći da je „neodgovarajući“, odnosno koji im više šteti nego koristi.
- Spisak 71 leka koji više šteti nego što koristi
- Lekovi koji više štete nego što koriste – dopunjen spisak za 2016. godinu
„Neodgovarajući lek povećava rizik od neželjenih efekata i od hospitalizacije“, naglasila je na konferenciji za štampu An Spinevin, naučnica koja se bavi straživanjem farmaceutske prakse na Institutu za istraživanje lekova Luvan pri Katoličkom univerzitetu Luvan. Samim tim, čak do 30 odsto slučajeva hospitalizacije straijih osoba direktno je povezano sa korišćenjem lekova.
„Zaključili smo, na primer, da postoji preterana upotreba protivzapaljenskih (antiinflamatornih) lekova, kao i benzodiazepina za regulisanje poremećaja spavanja. Sa druge strane, lekovi za prevenciju moždanog udara ili preloma često su neopravdano izostavljeni.“
- Anksiolitici i hipnotici povezani sa preranom smrću
- Povećan rizik od demencije usled dejstva nekih lekova koji se često koriste
- 14 klasa lekova koje bi hitno trebalo prestati prepisivati starijim osobama
Uspostavljanje multidisciplinarnog pristupa smanjuje rizike, smatra naučnica. LDRI istražuje nekoliko pristupa rešavanju ovog problema, među kojima je i uključivanje kliničkog farmaceuta u pružanje gerijatrijskih usluga. „Ovo omogućava veći kvalitet prepisanih lekova. Komunikacija sa lekarom opšte prakse po otpuštanju iz bolnice, takođe doprinosi boljem praćenju.“
Grupa naučnika koja je izdala ovo saopštenje i kojoj pripada i An Spinevin učestvuje takođe u projektima OPERAM (koje finansira Evropska unija) i COME-ON (koje finansira INAMI – belgijsko zdravstveno osiguranje) koji za cilj imaju korigovanje načina prepisivanja lekova starijim osobama pomoću softera ili na osnovu konsultacija među različitim strukama u zdravstvu (lekari opšte prakse, farmaceuti, medicinske sestre…)