Starost počinje kasnije nego što je nekad počinjala?

Ljudi današnjice misle da starost počinje kasnije nego što se to nekad mislilo. Naučnici su primetili da se percipirani početak starosti značajno pomerio, ali i da taj trend poslednjih godina usporava.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Sredovečni i stariji ljudi veruju da starost počinje kasnije nego što su to njihovi vršnjaci pre nekoliko decenija smatrali. Ovo je zaključak istraživanja koje je objavilo Američko udruženje psihologa u časopisu Psychology and Aging.

„Očekivani životni vek se produžio, što možda doprinosi kasnijoj percepciji početka starosti. Takođe, neki aspekti zdravstvenog stanja vremenom su se poboljšali, tako da se ljudi određene dobi, koji su u prošlosti smatrani starima, danas više ne mogu smatrati starima“, kaže autor istraživanja dr Markus Vetštajn sa Humbolt univerziteta u Berlinu.

Međutim, takođe se došlo do dokaza da se trend pomeranja granice percipiranog početka starosti usporio u poslednje dve decenije.

Istraživanje shvatanja ljudi – kada počinje starost?

Pored Vetštajna, na istraživanju su raadile i njegove kolege sa Univerziteta Stanford, Univerziteta u Luksemburgu i Univerziteta u Grajfsvaldu, Nemačka. Oni su analizirali podatke nemačke ankete o starenju.

Ova anketa je longitudinalna studija koja je obuhvatila 14.056 stanovnika Nemačke koji su rođeni između 1911. i 1974. Učesnici su odgovorili na anketna pitanja do osam puta tokom 25 godina u periodu od 1996. do 2021. godine. U vreme anketiranja svi učesnici su bili starosti između 40 i 100 godina. Dodatni grupa učesnika, starosti od 40 do 85 godina, regrutovana je tokom perioda istraživanja kada su starije generacije ulazile u srednju i stariju životnu dob.

Među brojnim pitanjima na koja su učesnici ankete odgovarali, bilo je i pitanje: „Koliko godina treba da ima osoba da biste je smatrali starom?“

Ljudi sadašnjice misle da će starost doći kasnije

Naučnici su otkrili da su, u poređenju sa najranijim učesnicima, kasnije rođeni učesnici smatrali da početak percipirane starosti počinje kasnije. Na primer, Učesnici rođeni 1911. godine su, kada su imali 65 godina, smatrali da starost počinje sa 71. godinom. Nasuprot tome, kada su učesnici rođeni 1956. imali 65 godina, samtrali su da starost počinje sa 74 godine.

Međutim, naučnici su takođe otkrili da je trend sve kasnijeg početka percipirane starosti usporen poslednjih godina.

„Trend odlaganja starosti nije linearan i možda se neće nastaviti u budućnosti“, rekao je Vetštajn.

Naučnici su takođe posmatrali kako se percepcija starosti kod učesnika menjala kako su starili. Otkrili su da, kako su pojedinci starili, tako su se pomerale i godine kada su mislil da starost počinje. Sa 64 godine, prosečan učesnik je rekao da starost počinje sa 74,7 godina. Sa 74 godine – da starost počinje sa 76,8 godina. U proseku, percipirani početak starosti se povećao za oko godinu dana na svakih četiri do pet godina stvarnog starenja.

Konačno, naučnici su ispitali kako su individualne karakteristike kao što su pol i zdravstveni status doprinele razlikama u percipiranom početku starosti. Otkrili su da žene, u proseku, smatraju da starost počinje dve godine kasnije nego što to misle muškarci. Takođe, ova razlika u shvatanju između muškaraca i žena vremenom se povećava.

Takođe su otkrili da ljudi koji usamljeniji, lošijeg zdravlja i koji se osećaju stariji smatraju da je starost počela ranije nego što to misle oni koji su bili manje usamljeni, boljeg zdravlja i koji su se osećali mlađim.

Rezultati istraživanja mogu imati implikacije na to kada i kako se ljudi pripremaju za sopstveno starenje, kao i na to kako ljudi uopšte razmišljaju o starijim osobama, kaže Vetštajn.

„Nejasno je u kojoj meri trend odlaganja starosti odražava trend ka pozitivnijim pogledima na starije ljude i starenje. Ili možda je obrnuto – možda se percipirani početak starosti odlaže jer ljudi smatraju da je starost nepoželjno stanje“, objašnjava.

Izvor: APA
Fotografija: Aaron Burden / Unsplash