Analitičari njujorškog Citibanka upozoravaju da penzijskim fondovima u najbogatijim državama nedostaje 78 biliona dolara za isplaćivanje penzija u današnjoj visini iznosa.
Fotografija francuskog projekta „Očerupaj starca“
Na slici piše: „Neće ga u grob odneti“
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Državnu penziju ubuduće valja promatrati samo kao zaštitnu mrežu, a ne kao primanje koje bi moglo osigurati mirnu starost – upozoravaju analitičari Citibanka u najnovijim izveštaju. Kako prenosi portal Poslovni.hr, u ovom izveštaju se navodi da penzionim fondovima u najbogatijim državama sveta nedostaje 78.000 milijardi dolara za isplatu penzija u iznosima ravnim današnjim.
Prema Ageing report 2015 (PDF), dokumentu s najpreciznijim podacima Evropske komisije za kretanja u Evropi, hrvatski penzioneri koji će 2050. godine otići u penziju, a to su današnji tridesetogodišnjaci, dobiće od države penziju koja će iznositi tek 19,3 posto njihovih primanja. Ostatak penzije dobiće iz drugog stuba u koji će uplaćivati jednu četvrtinu svojih primanja.
- Može vas zanimati i intervju Jasna Petrović iz SUH-a za Penzin: Hrvatske penzije su najniže u bivšoj SFRJ!
Nemci će, s druge strane, imati penziju u visini od 37 posto svojih plata, a najbolje će proći Grci i Italijani kojima će državna penzija iznositi više od 50 posto plata.
Izveštaj Citibanka pokazuje da se penzioneri u bogatim zemljama OECD-a, među kojima su i Nemačka i Francuska, ali i Australija i SAD, moraju zabrinuti te da ne mogu opušteno očekivati ispijanje čaja i putovanja u egzotične krajeve jednom kada odu u penziju.
Analitičari ove grupacije uznemirili su svet objavom analize koja pokazuje da 20 bogatih zemalja ima problem dubok 78 biliona dolara jer im penzioni fondovi nisu dovoljni za pokrivanje svih penzija.
Javna potrošnja, profiti preduzeća i same penzije moraće se snižavati širom sveta kako bi se održao sistem isplate penzija, tvrde u Citibanku. Njihovi stručnjaci tvrde i da su svi oblici fondova, od državnih do privatnih, nedovoljno kapitalizovani za podnošenje rastućeg broja penzionera.
Problem postoji i u Velikoj Britaniji i u SAD čiji se penzioni sistemi zasnivaju na privatnim korporativnim fondovima.
Napomena redakcije Penzina:
Promene su neminovne jer je dosadašnji sistem neodrživ. Pitanje je samo kako menjati sistem tako da pojedinci što manje stradaju, a da društvo dobije novo, dugoročno rešenje.
Iako treba uzeti u obzir ovakve analize (te ih zato i prenosimo) i iako treba tražiti alternativne načine kako da obezbedimo svoju starost, treba biti i obazriv prema rešenjima koja se zasnivaju na oštrim rezovima zbog kojih se gro stanovništva gura na ivicu egzistencije.
Za ovakva rešenja, u kojima se poziva srednji sloj da prihvati svoje siromašenje radi budućnosti sistema, zalažu se korporacije koje su, kao i majka-kompanija Citibanka – Citigroup u vreme krize 2008. godine dobile pomoć iz američke državne kase kako ne bi bankrotirale, iako su, svojom nezasitošću, same bile krive za situaciju u kojoj su se našle.
Kada su državni penzijski fondovi u pitanju, za njihovo loše stanje nisu krivi sadašnji i budući penzioneri. A nameće im se osećaj krivice ukoliko očekuju pomoć države u kojoj žive.
Preporuke za dalje čitanje: