Snežana Ristanović smatra da bi bilo dobro kada bi država uvela obavezu da svi novozaposleni budu u obavezi da se uključe u sistem kapitalizovane štednje, a jedan takav vid štednje su dobrovoljni penzijski fondovi.
Direktorka Društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom Raiffeisen Future Snežana Ristanović kaže za B92 da je situacija u Srbiji, u kojoj postoji isključivo oslanjanje na državni penzijski sistem i međugeneracijsku solidarnost, neodrživa i zahteva radikalne promene.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Zbog toga smatra da bi bilo dobro kada bi država uvela obavezu da svi novozaposleni budu u obavezi da se uključe u sistem kapitalizovane štednje, a jedan takav vid štednje su dobrovoljni penzijski fondovi.
Ristanovićeva smatra da je potrebno podstaći svest građanima Srbije o važnosti dodatne, kapitalizovane štednje za starost. Ipak, navodi da vodeću ulogu u tome mora imati država i poslodavci koji će za svoje zaposlene da izdvajaju uplate u dobrovoljne penzijske fondove.
- Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima Republike Srbije
- Tri stuba penzionog sistema
Osim toga, kako ističe, država bi morala da promoviše dodatnu štednju za starost time što će povećati poreske olakšice za uplate u dobrovoljne penzijske fondove i raditi na konstantnoj edukaciji.
“Ne kažem da bi trebalo uvesti drugi stub (obavezno dodatno penzijsko osiguranje), ali bi bilo poželjno kada bi država, kao najveći poslodavac u našoj zemlji, uplaćivala novac za svoje zaposlene u dobrovoljne penzijske fondove”, smatra Ristanovićeva.
Sa druge strane, pak, navodi da su neosnovane priče koje se plasiraju u domaćoj javnosti o tome kako je drugi penzijski stub u mnogim državama u okruženju propao.
To potkrepljuje time što je imovina privatnih penzijskih fondova u Hrvatskoj, zahvaljujući drugom stubu, dostigla iznos od 9,2 milijarde evra, u Slovačkoj ona vredi 7,9 milijardi evra, u Rumuniji i Bugarskoj po nešto više od po četiri milijarde evra.
- Uvođenje drugog stuba penzijskog osiguranja – iluzija da je reforma sprovedena
- Ekonomist: Zašto nestaju privatne penzije
U Srbiji, u kojoj dodatni vid obaveznog penzijskog osiguranja ne postoji, već ono postoji samo kao dobrovoljno, imovina privatnih fondova iznosi tek 200 miliona evra.
Ristanovićeva kaže da je nedopustivo da se reforma penzijskog sistema u Srbiji svodi samo na smanjenje iznosa koji će iz državnog fonda dobijati budući penzioneri i na produženje staža koji im je za ostvarivanje penzije potreban.
Upozorava da je situacija alarmantna i da će se država, ukoliko ne preduzme radikalne mere, naći u začaranom krugu jer će imati sve više korisnika socijalnih davanja i veće izdatke za to u budžetu, koje će plaćati svi poreski obveznici.
Sa druge strane, jaki penzijski fondovi su u svim pobrojanim zemljama okruženja najveći institucionalni investitori, a imovina kojom raspolažu dugoročan je i stabilan izvor za kapitalne i infrastrukturne projekte države.