Matković: U Srbiji postoji apsolutno siromaštvo

Gordana Matković kaže da u Srbiji i dalje postoji apsolutno siromaštvo. Ono što zabrinjava jeste i odsustvo socijalne mobilnosti, kretanja iz jedne klase u drugu. To, u suštini, znači odsustvo jednakih mogućnosti za sve građane.

Prof. dr Gordana Matković, programska direktorka Centra za socijalnu politiku kaže da socijalne razlike u Srbiji rastu. Razlog vidi u tome što srpska privreda ne raste u skladu sa svojim mogućnostima. Privredni rast usporavaju, smatra, odsustvo vladavine prava i korupcija.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

„U takvim uslovima, siromašniji postaju još siromašniji, a bogatiji još bogatiji. Plašim se da će posledice ekonomske krize izazvane pandemijom biti pogubne za najsiromašnije građane.“

Veliko siromaštvo

U Srbiji i dalje postoji apsolutno siromaštvo. Odnos plate i penzije se pogoršava, navela je prof. dr Matković za portal UGS „Nezavisnost“.

Upitana koje su posledice velikog siromaštva u Srbiji, Matković kaže da je najteža posledica niskog životnog standarda, ali i neuređene države i neizvesne perspektive odluka o napuštanju zemlje.

„Za mene je to najteža posledica. Na nivou porodice nepovoljni obrazovni i zdravstveni ishodi su svakako među najtežim posledicama koje vode i začaranom krugu siromaštva“, kazala je Matković.

Neka istraživanja govore da čak 1,8 miliona ljudi u Srbiji sebi može da priušti samo puko preživljavanje. Na pitanje Nezavisnosti zašto Srbija nema novu strategiju za borbu protiv siromaštva, Matković je objasnila da strategije imaju smisla ako su zadovoljena dva uslova.

„Prvo, ako se formulišu kvalitetno i uz profesionalni i društveni konsenzus. I drugo, ako se primenjuju. Ispunjenje ovog drugog uslova podrazumeva da se prati sprovođenje strategije, u kojoj su jasno definisane aktivnosti, indikatori“, objasnila je.

Socijalna politika i socijalna davanja – neadekvatni

„Naša socijalna davanja, nisu dovoljna niti stižu do svih koji nemaju dovoljno sredstava za život. Sasvim je jasno da postoji potreba da se mehanizmi zaštite, kao što je novčana socijalna pomoć, dodatno unaprede. To je u dva maha i učinjeno – 2001. i 2010. godine“, rekla je.

„Iznosi socijalne pomoći i dečijeg dodatka su i dalje niski, institucionalne usluge kao neprihvatljiv vid zaštite i dalje dominiraju, nedostaju nam kapaciteti za dečiju zaštitu, usluge u zajednici su nerazvijene…“, ocenjuje.

Na pitanje šta treba preduzeti da se spreče sve veće socijalne razlike, Matković kaže da je pre svega neophodno poboljšanje situacije na tržištu rada. Takođe su potrebne redistributivna uloga socijalnih transfera i promena u okviru poreske politike.

Prof. dr Gordana Matković smatra da bi trebalo da se uvede neka vrsta socijalnih penzija za najstarije. Takođe je potrebno da se uvede univerzalni dečiji dodatak za decu osnovno-školskog uzrasta koja žive u neuslovnim romskim naseljima. Na srednji rok, smatra Matković, veoma su važne mere u oblasti obrazovanja.

Izvor: Beta
Fotografija: Pexels

Podsećamo i na tekstove: