Kako funkcioniše penzijski sistem Srbije 2019. godine

Ponovo se – sve sa najavama da će biti povećane penzije (nakon leta, s jeseni… ) sve više priča o nepovoljnom odnosu broja penzionera i zaposlenih, kao i o penzijskom sistemu Srbije uopšte. Kako funkcioniše i kako bi trebalo da funkcioniše penzijski sistem naše zemlje?

Dosta se, poslednjih dana, govori i piše o penzijskom sistemu Srbije. Pitanje sudbine sadašnjih i budućih penzionera, iz nekog razloga, našlo se u fokusu mnogih medija.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Dnevni list Politika je početkom juna 2019. objavio nekoliko tekstova u okviru svoje Teme nedelje o penzijskom sistemu u Srbiji. U jednom od njih, pod naslovom „Svaki zaposleni radi za po jednog penzionera„, Gordana Matković objašnjava kakva je trenutna situacija i šta možemo očekivati kad je u pitanju penzijski sistem u Srbiji.

Dr Matković je stručnjak za socijalnu politiku i jedan od najboljih poznavalaca penzijskog sistema Srbije. Bez obzira na ne baš dobro formulisan naslov ovog Politikinog teksta, vredi ga pročitati ukoliko vas ova tema zanima.

Pitali smo i Mihajla Radovića, predsednika Udruženja sindikata penzionera Srbije (USPS), koji su stavovi ovog udruženja o problemima koji su obrađivani u Politikinom članku.

Nepovoljan odnos broja penzionera i zaposlenih

Odnos između broja penzionera i zaposlenih u Srbiji je nepovoljan. Broj formalno zaposlenih 2018. godine je bio blizu 2,3 miliona. Sa druge strane, prema zvaničnim podacima Fonda PIO, broj penzionera je veći od 1,7 miliona, navela je Matković.

Vidi članak: Odnos broja penzionera prema zaposlenima – gore od najgoreg (2014)

Razlozi za ovaj nepovoljan odnos su visoka nezaposlenost, rasprostranjenost sive ekonomije, što obuhvata i zaposlene koji uplaćuju doprinose u manjem iznosu od zakonski predviđenih doprinosa, objasnila je.

(Ne)funkcionisanje penzijskog sistema Srbije

Na pitanje novinara Politike da li je realno da penzioneri jednog dana finansiraju sami sebe, te da ponovo imamo odnos tri radnika na jednog penzionera, Gordana Matković kaže da je to malo komplikovanije.

„Prvo, sve uplate PIO fondu iz budžeta ne podrazumevaju finansiranje deficita. Postoje obaveze koje država po zakonu treba da finansira (kao što je dopuna do minimalne penzije ili obaveze po osnovu doprinosa za osiguranike s beneficiranim stažom) i koje bi isplaćivala i da je fond u suficitu.“

„Drugo, visina deficita u PIO fondu zavisi od stope doprinosa i pitanje je šta se sve pored penzija finansira iz tih doprinosa (zdravstvena zaštita penzionera, naknada za negu i pomoć drugog lica, naknada za telesno oštećenje i sl.).“

„Ako bismo povećali stopu doprinosa mogli bismo da obezbedimo smanjenje deficita. Takođe, ako bismo za sve građane uveli finansiranje zdravstvene zaštite iz budžeta, rashodi penzijskog fonda bi se smanjili, a samim tim i deficit“, objasnila je dr Matković.

Socijalna zaštita je isključiva obaveza budžeta, kaže za Penzin Mihajlo Radović, predsednik USPS. To je regulisano sistemskim zakonima o Fondu PIO, zakonima o zdravstvenoj zaštiti i o socijalnoj zaštiti.

„Ali šta će nam svi ti zakoni kada su stavljeni van osnovne funkcije? Zato se sada predlažu i usvajaju kratke i jasne preporuke: predlozi izmena i dopuna pojedinih sistemskih zakona sa ciljem navodnog usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom ne bi li smo u dalekoj perspektivi ušli u Evropsku uniju.“

Država radi po ekonomskom sistemu „raboša“ – svima duguje, a uz pretnju sankcijama – od svih potražuje. Na taj način ona doživljava tzv. „ekonomski procvat“. To će činiti dok ne iscedi sve iz „suve drenovine“ ili imovine koju su državljani ove zemlje sticali na zakonit i moralan način, smatra Radović.

Predsednik USPS-a podseća da izmene i dopune Zakona o PIO sada omogućavaju da vlast može da poveća penzije kad oni procene i koliko oni procene (što je već viđeno pred izbore), ali isto tako mogu da ih smanjuju po svom nahođenju i svojim potrebama.

Matkovićeva kaže da to što Srbija poslednjih nekoliko godina nema formulu za obračun penzija, nego se ova primanja povećavaju kad ima para u budžetu, smanjuje poverenje. Smanjeno poverenje generalno vodi izbegavanju plaćanja obaveza i doprinosa.

Podsećamo na: Okrugli sto UGS Nezavisnost: Prihvatljiva formula za usklađivanje penzija

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje nikada ne može i neće biti državni, kategoričan je Radović.

„Sredstva Fonda i njegova imovina stvoreni su izdvajanjem doprinosa iz zarada zaposlenih i njihovih poslodavaca po strogo utvrđenim zakonskim propisima. Po tim propisima, i država je bila poslodavac za državne službenike, zaposlene u upravi, pravosuđu, prosveti, zdravstvu, kulturi, nauci itd. I zato je država u ustavnoj obavezi da obezbedi funkcionisanje ne samo Fonda PIO već i zdravstvenog fonda“, kaže Radović.

Budući koraci

„I dalje se smatra da makar jedan deo penzijskog sistema mora da bude zasnovan na tekućem načinu finansiranja penzija. Pitanje je samo da li će društvo da se opredeli da taj deo bude mali ili značajan oslonac prihoda u starosti“, objašnjava u razgovoru za Politiku Gordana Matković.

„Možemo da zamišljamo različite katastrofične događaje, ali je veoma teško zamislivo da bi sistem zasnovan na tekućem finansiranju penzija potpuno propao. Odnosno, situacija u kojoj bi penzije bile potpuno ukinute. To bi značilo da je Srbija potpuno propala“, naglasila je dr Matković.

Mihajlo Radović smatra da u budućoj reformi penzijskog sistema ne bi smeli da učestvuju oni koji su učestvovali u rušenju i imobilizaciji sistemskog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

USPS traži da se popiše i proceni kompletna imovina Fonda PIO i da se više ne prodaje krišom deo po deo, kao i da se ona više nikada ne ustupa bez naknade bilo kome i u bilo kom „višem interesu“.

Da se podsetimo: Fond PIO protivzakonito finansira PUPS?

„Fond PIO mora da se očisti od troškova koji mu ne pripadaju po Statutu i po prirodi stvari, a socijalnu komponentu treba potpuno odstraniti iz njega kako bi i RF PIO Srbije mogao da posluje kao svi dobro organizovani Fondovi u svetu“, kaže Radović.

PIO fond se ne može – bilo kakvim transakcijama i manipulacijama – podržaviti, s obzirom da se radi o privatnoj imovini osiguranika i korisnika.

Država ne može i neće stabilno funkcionisati ukoliko stabilno ne funkcioniše Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, zaključuje Mihajlo Radović.

Tekst Jasne Petrović-Stojanović, koji je objavljen u Politici, možete pročitati u celosti ovde: Svaki zaposleni radi za po jednog penzionera

FotografijaMatt Lutton, Vetrom pocepana srpska zastava, Zvečan

Preporučujemo i tekstove: