Početna Magazin Godine Društvo Da li ste već „stari“? Granica se pomerila

Da li ste već „stari“? Granica se pomerila

Da li ste već „stari“? Granica se pomerila

Određivanje starosti trebalo bi da se zasniva na očekivanom životnom dobu u datoj zemlji u XXI veku, kažu naučnici. Prema toj logici, sedamdesete godine života mogle bi biti nekadašnje šezdesete. Novo istraživanje takođe predviđa kraj trenda starenja stanovništva pre kraja veka.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija: DJ Ruth Flowers
(Za 15 neverovatnih starosti potrebno je 15 neverovatnih ljudi)

Starenje stanovništva – kada se prosečna starost u državi povećava usled rasta očekivanog životnog veka i niže stope fertiliteta, zabrinjava države zbog shvatanja da starenje stanovništva vodi do opadanja radno sposobnih ljudi i dodatnih opterećenja socijalne zaštite.

„Ovo istraživanje se razlikuje od prethodnih po tome što smo koristili prognoze Ujedinjenih nacija koje uzimaju u obzir neizvesnost i kombinovali ih sa našim novim merenjima starenja“, kaže Voren Sanderson, profesor ekonomije na Stoni Bruk Univerzitetu i vodeći autor istraživanja koje je objavljeno u PLOS One.

„Kada se ovo primeni, skoro da je sigurno da će se starenje stanovništva završiti mnogo pre kraja veka u Kini, Nemačkoj i SAD.“

Tradicionalne projekcije stanovništva kategorizuju „starost“ kao jednostavnu prekretnicu u 65 godini. Ali kako se očekivani životni vek povećava, tako se povećava i broj godina tokom kojih ljudi ostaju zdravi, aktivni i produktivni.

Tokom prethodne decenije, naučnici iz Međunarodnog instituta za primenjene analize sistema objavili su veliki broj istraživanja koja pokazuju da samu granicu „starosti“ treba pomerati sa promenama u očekivanom životnom dobu. Uveli su nove mere starenja koje su zasnovane na karakteristikama stanovništva, te daju sveobuhvatniji pogled na starenje stanovništva.

Istraživanje kombinuje ovu novu vrstu merenja sa verovatnim projekcijama stanovništva UN kako bi stvorio novi set projekcija starosne strukture za četiri države: Kinu, Nemačku, Iran i SAD.

„Obe ove demografske tehnike su relativno nove, i zajedno nam daju sasvim drugačiju i nijansiraniju sliku kako bi budućnost starenja mogla da izgleda“, dodaje Sanderson.

Jedna od mera korišćenih u radu posmatra očekivani životni vek kao i proživljene godine kako bi prilagodila definiciju starosti. Moguće projekcije proizvode niz od hiljadu mogućih scenarija, kako bi mogle da pokažu čitav niz mogućnosti ishoda starenja.

Za Kinu, Nemačku i SAD, istraživanje je pokazalo da će starenje stanovništva dostići vrhunac i početi da opada mnogo pre kraja veka. Iran, koji je u proteklih 20 godina imao izuzetno brz pad fertiliteta, ima nestabilnu distribuciju starosnih grupa te su i rezultati za ovu zemlju veoma nestabilni.

„Izabrali smo ove četiri zemlje za analizu zato što one imaju sasvim različite strukture stanovništva i projekcije, te nam omogućavaju da testiramo ovu metodologiju kroz niz mogućih scenarija“, sumira koautor istraživanja Sergej Šerbov.


Ako vas zaokuplja pitanje starenja, mogli bi vas zanimati i ovi tekstovi: