Početna Magazin Godine Penzija Vlada Srbije želi u rizik privatnih penzija?

Vlada Srbije želi u rizik privatnih penzija?

Vlada Srbije želi u rizik privatnih penzija?

Možda u nedostatku bilo kakvih pozitivnih vesti za zaposlene i penzionere u Srbiji, vlada izlazi sa predlogom uvođenja drugog stuba penzija – sistema obaveznog privatnog penzijskog osiguranja, za koji je odavno, i u Srbiji i u zemljama u sličnoj situaciji, zaključeno da može izazvati samo probleme. 

Naime, 18. aprila 2015. godine, na panelu MMF-a (a gde drugde? – prim. Penzina), organizovanom u okviru Generalne skupštine te institucije u Vašingtonu, srpski ministar finansija Dušan Vujović, najavio je da će „vlada razmotriti mogućnost da uvede obavezno privatno penzijsko osiguranje“, tzv. drugi stub penzijskog sistema (od moguća tri stuba penzijskog sistema – više na linku):

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

– Penzijski sistem u Srbiji je skoro neodrživ. Odnos zaposlenih i penzionera je trenutno 1:1. Očekujem da ćemo uspeti da motivišemo sve da u punoj meri plaćaju poreze i doprinose na plate. Jedno od rešenja je i da razmotrimo ideju da uvedemo drugi stub osiguranja koji će biti motivacija za ljude da ulažu više, da obezbeđuju svoju budućnost i da na taj način pomognu da se balansira postojeći fond – zaključuje ministar Vujović.

Međutim, Blic piše da stručnjaci upozoravaju da je tzv. drugi stub krajnje kontroverzan:

Drugi stub penzijskog sistema podrazumeva delimično ili potpuno ukidanje državnog penzijskog sistema i propisivanje zakonske obaveze da građani moraju da štede u privatnim penzijskim fondovima, pri čemu privatni penzijski fondovi ne garantuju ništa u pogledu visine njihove penzije. Bilo kakva diskusija o drugom stubu u Srbiji mora da uzme u obzir krajnje razočaravajuća iskustva iz istočne Evrope – objašnjavaekonomista Nikola Altiparmakov, stručnjak za fiskalnu politiku i član Fiskalnog saveta.


Oko ekonomije, RTS (22. april 2015), bilo je posvećeno upravo ovoj temi, a govorili su:

  • Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta i stručnjak za penzioni sistem
  • Jelena Kočović, profesorka Ekonomskog fakulteta
  • Radojka Nikolić, urednica Magazina Biznis i Ekonometarž
  • O iskustvu sa privatnim penzionim osiguranjem i kakvi se trendovi očekuju govore Nataša Marjanović iz Delta Đenerali osiguranja i Zoran Milivojević iz Dunav osiguranja.


Za Večernje novosti, Katarina Stanić, ekspert za penzije i penzijske sisteme, tvrdi da je drugi stub eksperiment sa neizvesnim i diskutabilnim ishodom u budućnosti, ali sasvim izvesnim u sadašnjem trenutku, a to je dodatni pritisak na već problematično finansiranje penzija:

– U situaciji kada se već godinama mučimo s tekućim finansiranjem penzija zvuči neverovatno da se o drugom stubu uopšte i razmišlja. To bi značilo obavezno plaćanje doprinosa u privatne penzijske fondove. Takav penzijski model je devedesetih godina dizajnirala Svetska banka, a on praktično osim u državama Latinske Amerike, postoji samo još u istočnoevropskim zemljama.

Napomena Penzina: 2009. godine sprovedena je studija „Izazovi uvođenja obaveznog privatnog penzijskog sistema u Srbiji“ u kojoj je zaključeno da uvođenje drugog stuba u Srbiji nije preporučljivo.

Politički argument naveden u studiji – Radi dobijanja vlasti političari su spremni da obećaju, a kasnije i sprovedu promene pravila u penzijskom sistemu sa izuzetno neracionalnim i štetnim posledicama po ekonomiju zemlje. Jednom pak uspostavljena pravila veoma se teško menjaju u pravcu veće racionalizacije sistema, i svakako i u Srbiji nose veliki politički rizik za one koji bi ga eventualno preuzeli. Sa druge strane, država lako može i da izneveri penzionere, kao što je to bio slučaj 90-ih godina (studija je pisana 2009. godine te ne pominje „reforme“, odnosno smanjenje penzija od kraja 2014. godine).

Sasvim je moguće da građani tako imaju niske penzije, čak i niže nego u slučaju državnog penzionog sistema. Upravo to se desilo u istočnoj Evropi, gde su performanse drugog stuba bile još gore nego performanse državnog penzijskog sistema.

– Zato su Mađarska i Poljska ukinule drugi stub, isto razmišlja Bugarska, a Slovačka, Letonija i Litvanija su znatno ograničile i smanjile drugi stub. Slovenija, Češka, kao i većina razvijenih zemalja poput Nemačke, Austrije, Francuske, SAD ili Kanade, nikada nisu ni htele da uvode drugi stub, jer su zaključile da to nije optimalan reformski pravac.

– Usled nepoverenja prema državnoj svojini, drugi stub je inicijalno bio popularan u istočnoj Evropi, ali kad nije uspeo da ispuni nijedno od inicijalnih očekivanja, većina država je shvatila da prelazak iz jedne krajnosti u drugu nije rešenje.  Neophodno je finansijski ozdraviti državni penzijski sistem i stimulisati građane da dodatno štede za penziju koliko god mogu, ali isključivo na dobrovoljnoj osnovi. – objašnjava Altiparmakov.

Treći stub penzija – dodatno privatno penzijsko (životno) osiguranje

U Srbiji skoro svaki deseti zaposleni štedi za starost mesečnim uplatama u privatne penzione fondove. Oni kod nas postoje osam godina, a ovu vrstu štednje pomaže i država tako što se na svaku uplatu zaposlenog u privatni penzioni fond do 5.329 dinara ne plaća porez.

Računice kažu da svako ko je prethodnih osam godina redovno sebi uplaćivao iznos jednak neoporezivom minimumu, a ova olakšica prvobitno je iznosila 3.000 dinara, do danas je prikupio oko 1,1 milion dinara. Taj novac može da koristi kada napuni 58 godina, bilo dizanjem celokupnog iznosa bilo mesečnim isplatama. Uplate u fond mogu da se nasleđuju, piše Blic.