Usamljenost utrostručuje rizik od prerane smrti kod žena

Usamljenost, kada postane hronična ili traje duži period, može negativno uticati na zdravlje usamljene osobe. Kod žena, posebno je opasna. Usamljenost kod žena utrostručuje rizik od prerane smrti.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Žene koje se osećaju usamljeno tokom dužeg perioda imaju tri puta veći rizik da prerano umru u poređenju sa onima koje se ne osećaju usamljeno.

Istraživanje Univerziteta u Sidneju po prvi put je identifikovalo uzročnu vezu između usamljenosti i prerane smrti među ženama srednjih godina u Australiji.

Australijski naučnici su analizirali podatke iz Australijskog longitudinalnog ispitivanja zdravlja žena. Ovo ispitivanje proučava činioce koji utiču na zdravlje više od 57.000 žena. Naučnici su, tokom 15 godina, pratili žene starosti od 48 do 55 godina i njihovo zdravlje.

Žene koje nisu prijavile da se osećaju usamljeno tokom 15-godišnjeg perioda imale su pet posto rizika od smrti.

Međutim, za žene koje su tokom perioda istraživanja izveštavale da se osećaju usamljeno, rizik od smrti je bio tri puta veći i iznosio je 15 posto.

Usamljenost je povezana sa lošim zdravljem, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, depresiju i razvoj demencije.

„Usamljenost je uobičajeno iskustvo ljudi širom sveta. Čak jedna trećina australijskih odraslih osoba se oseća usamljeno u nekom periodu života“, navodi Melodi Ding, glavna autorka izveštaja.

„Međutim, kada usamljenost postane hronična ili traje duži period, može negativno uticati na zdravlje usamljene osobe“, objašnjava.

Žene u srednjem dobu – sklonije usamljenosti

Ne postoji ekvivalentno longitudinalno istraživanje koje proučava dugoročno zdravlje muškaraca. Ali profesorka Ding kaže da je srednje životno doba period tranzicije koji bi mogao negativno više uticati na žene nego na muškarce.

„U srednjem životnom dobu, žene su sklonije da budu primarne negovateljke kako deci, tako i ostarelim roditeljima. One, takođe, i da prolaze kroz velike fizičke, psihološke i društvene promene, poput menopauze, penzionisanja i odlaska dece od kuće“, rekla je.

„Sve to može uticati na to u kojoj meri se žena oseća povezano sa drugim ljudima.“

Naučnici apeluju da se usamljenost prepozna kao faktor rizika, kao što je to slučaju sa visokim krvnim pritiskom i holesterolom.

„Istraživanje je jasno pokazalo da usamljenost ne samo da je u korelaciji sa postojećim zdravstvenim problemima, već ih i uzrokuje“, izjavila je glavna autorka Neta Hagani.

„Takođe, moramo podići svest javnosti o usamljenosti kako bismo je demistifikovali i destigmatizovali“, zaključuje dr HaGani.

Izvor: Daily Mail