Pomislili bismo da će i poslednje uvođenje negativnih kamatnih stopa izazvati prelivanje novca iz finansijskog sektora u kupovinu različitih roba kako bi mu se očuvala vrednost, umesto da se kapital „drži pod jastukom“. Međutim, to se nije dogodilo, a evo i zašto…
Najnovije:
U 40-im produžite život za 10 godina poboljšanjem ishrane
Da li je 13. penzija moguća?
Zdravstvena zaštita za osobe koje obavljaju neplaćene poslove
Broj odnosa u toku sedmice u zavisnosti od godina
Cene domova za stare – visoke za prosečan budžet
Poverenica o rodnoj ravnopravnosti
Akcija „Knjiga na kućnom pragu“
Zajedno za novi život
Srbija na dnu lestvice po broju donora
Pseudoefedrin – moguća neželjena dejstva
Danas preliminarna rang-lista za odlazak u banje
Ulaganje u dobrovoljne penzijske fondove tokom 2023.
Prosečna i medijalna zarada u decembru 2023. godine
Više operacija katarakte u privatnim ustanovama o trošku RFZO
Legrad – Celo naselje kao dom za stare
Stariji podložniji prevarama jer se više oslanjaju na poverenje
Otpis samo pola kamate na dug Fondu PIO neprihvatljiv za poljoprivrednike
Ne razmatra se pomeranje granice za vojnu penziju
Prosečna starost veća za više od godine nego 2015.
Ознака: <span>kapital</span>
Prof. Miodrag Zec za NIN: I penzije idu u penziju
Ne dirajući prihode od kapitala, Vlada se obrušila na penzionere sa jasnom porukom da se ne isplati plaćati doprinose za penzijsko osiguranje, jer će oni koji to čine biti kažnjeni, piše prof. Miodrag Zec za NIN.
Srbi najmanje štede, ali u odnosu na visinu prosečne plate – skoro 10 %
Stanovnici Srbije uštede samo 35 evra u proseku, dok Austrijanci uštede čak 201 evro. Ali kako ti podaci izgledaju kada se pogleda prosečna ušteda u odnosu na prosečnu platu?
Raspodela kapitala i nejednakost u 21. veku
U modernom dobu, vrhunac nejednake raspodele bogatstva prisutan je pred Prvi svetski rat, kada oko 10% najbogatijih raspolaže i sa 90% ukupnog bogatstva. Nakon dva svetska rata taj udeo je opao, da bismo se u 21. veku počeli vraćati u eru nejednakosti – piše Toma Piketi u knjizi „Kapital u 21. veku“…
Lični bankrot za građane od 2015. godine?
Poslednjih godina u domaćim medijima relativno često se pominje koncept ličnog bankrota koji postoji u nekim zemljama sveta ali ne i u Srbiji. Sada se ponovo najvaljuje da bi polovinom 2015. godine i Srbija trebalo da dobije propis kojim će se regulisati lični bankrot.
Kapitalizam javni sektor vidi kao tržište za ekspanziju (intervju)
Za početak 21. veka karakterističan je i sve veći upliv privatnog kapitala u javni sektor, naročito sektor javnih usluga, u cilju ekspanzije poslovanja i povećanja profita. Sa Ursulom Havs koja istražuje ove procese na tu temu razgovarali su Tanja Vukša i Darko Vesić, za Centar za politike emancipacije…
Tržište umetničkih dela u Srbiji – Ovi autori i ovi kupci
Dok slušamo o milionskim iznosima koja umetnička dela postižu na svetskim aukcijama, Novosti su napravile veoma zanimljivo istraživanje na temu postignutih prodajnih cena za umetnička dela u Srbiji.
Zakon o osiguranju depozita Republike Srbije
Zakonom o osiguranju depozita Republike Srbije uređuje se obavezno osiguranje depozita fizičkih lica, preduzetnika i malih i srednjih pravnih lica kod banaka, radi zaštite depozita tih lica i očuvanja finansijske stabilnosti u Republici Srbiji.
Kako povećati kapital kada prihodi ne rastu
Ako prihodi ne rastu kako ljudi mogu da idu napred? Dodatno, investiranje je komplikovano i kako prosečan čovek može uopšte da se upusti u to? To su opravdane brige…
Bor: Šestorica pretukli i opljačkali starog komšiju
Ovaj zločin izdvaja se od mnogih sličnih po broju učesnika koji žive u komšiluku žrtve, po rasponu njihovih godina, kao i po tome što je starca „fingirao“ najbliži i još stariji komšija…