Početna Magazin Godine Tržište umetničkih dela u Srbiji – Ovi autori i ovi kupci

Tržište umetničkih dela u Srbiji – Ovi autori i ovi kupci

Tržište umetničkih dela u Srbiji – Ovi autori i ovi kupci

Dok slušamo o milionskim iznosima koja umetnička dela postižu na svetskim aukcijama, Novosti su napravile veoma zanimljivo istraživanje na temu postignutih prodajnih cena za umetnička dela u Srbiji. 

Novosti pišu da postoje znaci ponovnog buđenja tržišta umetnina nakon zatišja usled krize tokom kog su kupci čekali da cene umetničkih dela padnu što je više moguće.

Na aukcijama su sada ponovo u ponudi dobri radovi, pre svega domaćih slikara, i prodaju se, za naše uslove, po visokim cenama.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Na primer, akvarel „Diana“, poznate srpske slikarke Milene Pavlović Barili, prodat je na poslednjoj aukciji Galerije Arte, za 12.500 evra, slično kao i „Bela slika sa elementima“ Radomira Damnjanovića Damnjana koja je prodata za 12.000 evra.

– Interesovanje za aukcije kod nas nije se promenilo u poslednjih nekoliko godina, ali, nažalost, nema nadmetanja. Prodaja skupih slika je retkost. Slike najčešće kupuju kolekcionari, jer je za ovu vrstu kupovine potreban poseban senzibilitet – kaže Bojan Muždeka, menadžer Galerije Arte.

Zlatno doba za tržište umetničkih dela bilo je sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka, a najviše kupaca bilo je iz srednje klase.

Većina ljubitelja umetnosti smatra da kupovina umetničkih slika danas predstavlja privilegiju malobrojnih. Ipak, i oni iz današnje „srednje klase“ učestvuju u nadmetanjima:

– Intelektualci i srednji stalež kupuju jeftinije, ali dobre radove. Oni koji su nekada mogli da kupe sliku Ivana Radovića, sada uzimaju njegove crteže. Pre nekoliko godina izdvajali su nekoliko hiljada evra, a sad daju par stotina. Skupe slike na aukcijama kupuju galeristi, kolekcionari, kao i ljudi koji imaju dosta novca, a vole umetnost – kaže Dejan Popović, direktor aukcijske kuće Madl’Art.

Popović kaže da je 2014. godina, i za kuću na čijem je čelu, bila mnogo bolja:

– Prethodnih godina više su se prodavili antikviteti, ali se to u međuvremenu promenilo. Čak 30 odsto predmeta odnosno lotova prodamo postaukcijski. Činjenica je da se retko prodaju skupe slike, ali na našim nadmetanjima radovi Peđe Milosavljevića, Jovana Bijelića i Nadežde Petrović dostizali su cenu oko 20.000 evra. I na jednoj od naših aukcija pojavio se rad Milene Pavlović Barili, što je zaista retkost. Taj rad je prodat za osam hiljada evra.

Vlasnici umetničkih dela najčešće ih sami nude aukcijskim kućama. Početnu cenu određuje tim te kuće u saradnji sa našim priznatim stručnjacima iz ove oblasti. Ona najčešće iznosi oko osamdeset posto od procenjene, a aukcijska kuća uzima četvrtinu od prodajne cene.

Učešće na aukciji vlasnika umetničkog dela ništa ne košta, ukoliko se taj rad ne proda. Naša jedina zarada je provizija od prodatih slika i zato mi određujemo početnu cenu. Naša ulaganja su velika i ne možemo da dozvolimo da šansa da se slika proda bude jedan promil. U tom slučaju imamo čist gubitak – objašnjava Popović.

Popović ističe da u svetu cenu umetničkog dela koje je ponuđeno na aukciji podiže i učešće na drugim nadmetanjima. To potvrđuje njegovu autentičnost.

Kod nas je, po njegovim rečima, situacija potpuno drugačija, a naši kupci ne vole da je slika javno prodavana:

– Najskuplje prodata slika domaćeg autora na velikoj svetskoj aukciji je „Ukrotitelj zmija“ Paje Jovanovića, koja je u „Kristiju“ dostigla cenu od 180.000 evra. Oko Save Šumanovića stvoren je mit da je izuzetno tražen, ali njegovi najskuplji radovi prodati su u Parizu za 60.000 i 64.000 evra. Tu cenu postizali su i radovi Dada Đurića, dok je bio živ – kaže Popović i dodaje:

– Od naših poznatih savremenih slikara, radovi Ljube Popovića i Vlade Veličkovića veoma su traženi u inostranstvu. U šali kažem kvadratni metar Dado – deset hiljada evra, Ljuba – pet, Veličković – dve ili tri.

Najbolji kupci na našim aukcijama dolaze iz bivših jugoslovenskih republika. Bosanci kupuju radove Safeta Zeca i Mersada Berbera, Crnogorci Dada Đurića, Mila Milunovića, Petra Lubarde i Uroša Toškovića, Makedonci Nikole Martinovskog i Lazara Ličenoskog, Slovenci Božidara Jakca i Joža Tisnikara… Na međunarodnoj sceni Paja Jovanović je i dalje najpoznatiji i najskuplji, a cene Nadežde Petrović, Save Šumanovića, Lubarde dominantne su na domaćem tržištu.