Tabaković: Znatniji pad inflacije u drugoj polovini 2023.

U Srbiji se veći pad inflacije očekuje u drugoj polovini 2023. godine, rekla je guvernerka NBS. Procenjuje se da će rast BDP-a biti od 2 do tri posto.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

FotografijaSteve Buissinne sa Pixabay

Znatniji pad inflacije u Srbiji očekuje u drugoj polovini 2023. godine, rekla je guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković. Očekuje se da krajem godine inflacija bude upola niža nego na početku godine, kada je iznosila 15,8 posto.

„Vraćanje inflacije u granice cilja očekujemo sredinom 2024. godine. To je takođe ranije od ocene iz novembarske projekcije“, rekla je guvernerka na Kopaonik biznis forumu.

Prvi put za poslednje dve godine projektovana inflacija u Srbiji na nižem je nivou nego u prethodnoj projekciji, navela je guvernerka. To se dešava u uslovima slabljenja globalnih troškovnih pritisaka, smanjenja uvozne inflacije, kao i akumuliranih efekata mera monetarne politike NBS.

Ipak, silazna putanja „‘prehrambene inflacije’, koju očekujemo do kraja perioda projekcije, eventualno bi mogla biti ublažena nesavršenom tržišnom strukturom na strani ponude, tj. „manjkom snažnije konkurencije u ovom segmentu“.

„Niko nema pravo da svojim neodgovornim ponašanjem ili sebičnim kratkoročnim interesima čini dugoročnu štetu svima, stvarajući osećaj nesigurnosti“, naglasila je.

Procena rasta BDP-a

NBS procenjuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u rasponu od dva do tri procenta.

„To je ista ocena kao u novembru prošle godine. Ali procenjujemo da su rizici projekcije sada manje izraženi i da je njeno ostvarenje sada izvesnije“, objasnila je guvernerka.

Od 2024. godine, NBS očekuje ubrzanje rasta BDP-a Srbije na raspon od tri do četiri procenta. Zatim se, kaže guverenrka, očekuje i povratak na pretpandemijsku putanju rasta od oko četiri godišnje.

Tome će doprineti i realizacija planiranih investicionih projekata u oblasti putne, železničke, energetske i komunalne infrastrukture.

Na tekući deficit u 2022. godini najviše je uticao uvoz energenata od 6,8 milijarde evra. To je za 3,9 milijardi evra više nego u 2021. godini.

Na globalna kretanja ne može da se utiče, ali na njih može da se odgovori, rekla je. U vezi sa tim je podsetila da je gas blagovremeno nabavljen po povoljnijim uslovima.

Iako globalno i dalje ostaju brojni rizici  po pitanju globalne inflacije i privrednog rasta, ako se uporede nove projekcije s projekcijama iz poslednjeg tromesečja prošle godine, „ima razloga za optimizam“, ocenila je.

Na globalnom nivou, kombinacija dalje normalizacije funkcionisanja proizvodnih lanaca, smirivanja geopolitičkih tenzija i restriktivnih monetarnih politika dovešće do daljeg postepenog smirivanja globalnih inflatornih pritisaka, ocenjuju u NBS.

Izvor: Biznis