Individualizam neprekidno jača poslednjih vek i po. Američke naučnike je zanimalo šta je uzrok ove pojave?
- Tekst je ilustrovan fotografijom Generacija – Ja! (na linku ispred možete pročitati poseban tekst o toj generaciji)
Individualizam neprekidno raste u prethodnih 150 godina u američkom društvu, navodi se u istraživanju koje je objavljeno u časopisu Psychological Science. (Napomena Penzina: Verovatno se takav neprekidni rast beleži u celom zapadnom svetu)
Socijalni psiholozi Igor Grosman i Majkl Varnum sa Univerziteta Vaterlo i Državnog univerziteta Arizone analizirali su mega-podatke koji se tiču različitih kulturnih indikatora kao što su reči koje su korišćene u knjigama, trend imena novorođenčadi, promene u porodičnoj strukturi i sl, kako bi procenili nivo individualizma u prethodnih 150 godina.
Takođe su analizirali i podatke američkog Popisnog biroa i Centra za kontolu i prevenciju bolesti kako bi procenili socio-ekološke činioce koji su potencijalno doprineli individualizmu: rasprostranjenost zaraznih bolesti i katastrofa, nivo urbanizacije, sekularne promene, pravce razvoja profesionalnih statusa.
Svi ispitivani kulturni indikatori pokazali su da individualizam neprekidno jača u toku poslednjih 150 godina. Na primer, veličina porodice opada od 1860. godine, a procenat višegeneracijskih domaćinstava je opadao počev od 80-ih godina XIX veka sve do 80-ih godina XX veka. Učestalost u objavljenim tekstovima reči koje odražavaju individualizam povećala se od 60-ih godina XIX veka, dok je učestalost reči koje odražavaju kolektivizam tokom istog perioda smanjena. Originalnost dečijih imena porasla je od 80-ih godina XIX veka, a procenat dece koja su dobila jedno od 20 najpopularnijih imena smanjivao se tokom vremena.
Uspon individualizma sistematski je povezan sa socio-ekonomskim pravcima razvoja, a ne sa urbanizacijom ili sa uslovima životne sredine kao što su učestalost bolesti ili prirodnih katastrofa.
Uspon individualizma je pre svega vezan za pojavu klase službenika (white collars)*.
„Među mnogobrojnim markerima individualizma, društvena klasa bila je jedini faktor koji je sistematski prethodio promenama u nivou individualizma tokom vremena, što ukazuje na moguću uzročno-posledičnu vezu“, objašnjava Igor Grosman. Iako se smatra da su nove generacije više individualističke, naučnici ističu da je taj fenomen u porastu već generacijama.
*U istraživanju se kao uzrok jačanja individualizma navodi jačanje društvene klase „white collars“. U američkoj terminologiji se učvrstio termin „white collars“ (beli okovratnici) koji stoji nasuprot „blue collars“ (plavi okovratnici). Dok su plavi okovratnici označavali radničku klasu koja je sa industrijalizacijom postajala sve brojnija, dotle su beli okovratnici viši sloj zaposlenih ljudi, zaposleni na poslovima gde je potrebno obrazovanje. Plavi okovratnici i danas označavaju manuelne radnike, a beli okovratnici su zaposleni u državnoj službi, u kancelarijama, na poslovima gde je potrebno znanje, a gde se ne koristi fizička snaga.