Sa Tribine opljačkanih penzionera i budućih penzionera u Kragujevcu, 6. 11. 2018.

U prelepoj staroj upravnoj zgradi Zastave u Kragujevcu, u njenoj Plavoj sali, održana je Tribina opljačkanih penzionera i budućih penzionera. Ovo je prva u nizu tribina koje će Udruženje sindikata penzionera Srbije – USPS tokom jeseni i zime 2018/2019. organizovati u gradovima širom Srbije.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Na Tribini održanoj 6. novembra 2018. godine u Kragujevcu prisutnim građanima, uglavnom penzionerima, obratili su se g. Dragan Alimpijević ispred domaćina skupa Udruženja sindikata penzionera za Šumadijski okrug, Mihajlo Miša Radović, predsednik Udruženja sindikata penzionera Srbije, prof. dr Zoran Ivošević, Slobodanka Gara Branković, potpredsednica USPS i samostalni poslanici u Narodnoj skupštini Srbije Vladimir Đurić i Nenad Božić.

Glavne teme ove tribine bile su: odbijanje države da vrati otete delove penzija, ukidanje redovnog usklađivanja penzija, urušavanje Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (Fond PIO), opstrukcije Ustavnog suda, kao i osiromašenje svih penzionera.

Mihajlo Radović je prisutne upoznao sa prethodnim aktivnostima USPS-a, sa protestom održanim u Beogradu 30. oktobra, kao i vestima iz Evropske federacije penzionera i starijih osoba (FERPA) čiji je USPS punopravni član od 2015. godine.

Više o protestu u Beogradu možete pročitati ovde:

Radović je prisutne građane podsetio da je USPS podneo do sada dve inicijative za ocenu ustavnosti Zakona o privremenom načinu uređivanja isplate penzija na osnovu koga je nekim penzionerima od penzije oduzet deo. Druga inicijativa Ustavnom sudu podneta je zato što u prethodnom postupku donošenja rešenja 2015. godine, Ustavni sud nije ni razmatrao inicijativu već ju je odbacio, uz političko-ekonomsko obrazloženje da u državi nema para i da ne može drugačije.

Na pitanje postavljeno od strane prisutnih građana da li Ustavni sud ima rok za donošenje odluke, Mihajlo Radović je rekao da Ustavni sud treba da odluči u „razumnom roku“, ali da se o takvim rokovima može govoriti samo kada su razumni ljudi u pitanju. Oni se ne izjašnjavaju o inicijativi jer ne smeju. Ukoliko bi se izjasnili, bez obzira na to kakva bi bila njihova presuda – da li je pomenuti zakon protivustavan ili ne, da li su njime prekršena prava građana Srbije ili ne, oštećeni penzioneri Srbije bi nakon donošenja njihove odluke stekli uslov za obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Radović je istakao da su od 2014. godine na ovamo svi penzioneri u Srbiji oštećeni, a da su nedavno usvojenim izmenama Zakona o PIO najviše oštećeni penzioneri koji primaju penzije u iznosu do 20.000 dinara, ali da to mnogi od njih, upravo glasači Aleksandra Vučića, nikako da shvate.

Naime, iako penzije još od 2014. godine – protivno tada važećem Zakonu o PIO – nisu usklađivane dva puta godišnje sa inflacijom i troškovima života, sada usvojenim izmenama Zakona o PIO formula za usklađivanje penzija je i zvanično ukinuta. Umesto da se penzije usklađuju prema zakonu, vlada Srbije će, prema sopstvenom nahođenju isplaćivati uvećanje. Ovo diskreciono pravo koje je dato vlastima, moglo bi i da otvori vrata za smanjivanje penzija. Opet prema potrebama vlasti, a ne penzionera.

Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Ustavnog suda i univerzitetski profesor u penziji, danas potpredsednik USPS-a za ustavno-pravna pitanja ocenio je da vlast u Srbiji meša penzijsko osiguranje sa socijalnom zaštitom.

Zakon o privremenom uređivanju načina isplata penzija je surogat zakon. Njime nije uređivana, već je, naprotiv, uneređena isplata penzija u Srbiji. Iako u nazivu samog zakona stoji da je on privremen, nakon njegovog ukidanja ostao je član 3. koji potvrđuje da će isplata biti konačna. Vlada je time potvrdila da nema nikakvu nameru da penzionere ikada obešteti za ono što im je oduzela.

Ustavni sud je oklevao da zakon proglasi neustavnim i zbog toga zaslužio ime Zaustavni sud. Sudije ovog suda su pokazale da su pod uticajem politike, te je na taj način ovaj sud postao i Zauzdani sud.

Država je u penzijskom sistemu Srbije, objašnjava prof. Ivošević, jemac platac. Jemac platac – država, odgovara poverenicima – penzionerima kao glavni dužnik za celu obavezu. Kako građani koji su dužni državi moraju da vrate sve sa kamatom, tako bi i država morala da vrati penzionerima ono što im je dužna – sa kamatom. Naslednici penzionera koji su umrli u toku primene ovog zakona takođe imaju pravo, smatra prof. Ivošević, na naknadu štete.

Potpredsednica USPS-a Slobodanka Gara Branković je govorila o rastakanju Fonda PIO, podsećajući okupljene da ovim fondom ne upravljaju građani. Pod izgovorom smanjivanja troškova, broj članova Upravnog odbora Fonda PIO smanjen je sa 25 na sedam. Od tih sedam, samo je jedan iz redova penzionera, jedan iz redova zaposlenih i jedan predstavnik poslodavaca. Država ima u ovom fondu četiri predstavnika. Koju god odluku treba doneti, zaposleni koji danas daju doprinose u Fond i penzioneri, oni koji su do juče davali – nemaju nikakav uticaj.

Ono što smo mi stekli, oni će sada da raskrčme. Umesto da se penzioneri leče u banjama koje su sami izgradili, država planira da ih proda. Slobodanka Branković je prisutne obavestila da je USPS uzeo aktivno učešće u borbi Fonda PIO za povraćaj imovine. Pokrenuti su sudski postupci i u slučaju 17 banja, imovina je vraćena Fondu.

Međutim, sa upravom koja je poslušnik vlade, niko više ne vodi računa o zajedničkoj imovini onih koji su nekada radili i onih koji danas rade i ulažu u Fond.

Vladimir Đurić, samostalni poslanik i član Pokreta centra objasnio je okupljenima da direktorka Fonda PIO Dragana Kalinović ne smatra za shodno da odgovori na pitanja koje joj je on, kao narodni poslanik, uputio ili, pak, odgovara tako da je jasno da smatra da je u redu da se sa predstavnikom građana u skupštini sprda.

Đurić smatra da bi neisplaćeno umanjenje trebalo smatrati pozajmicom i da je jedino pošteno da se oduzeto vrati sa kamatom. Vladimir Đurić je predao zakonski predlog da se penzionerima vrati ono što im pripada. Tim predloženim zakonom bi se umanjenja okamatila sa tri odsto godišnje do 31. decembra 2018. godine. Na taj način dobijena masa trebalo bi da se proglasi javnim dugom i da se izdaju obveznice sa rokom prispeća od pet godina.

Đurić kaže da se o rokovima otplate i o visini kamate može razgovarati, ali da bi ovaj novac morao da se vrati građanima Srbije.

Prema predlogu koji je dao Pokret centra poslednjeg dana 2023. bila bi isplaćena poslednja rata i penzionerima vraćen novac. To jeste velika suma, ali treba znati da Srbija na ime raznih odšteta stalno isplaćuje veliki novac, te onda, smatra Đurić, može i da plati odštetu penzionerima. Prisutne je obavestio da su Portugal i Litvanija vratili novac svojim penzionerima.

Kragujevčanin Nenad Božić iz Pokreta centra smatra da moramo razmišljati o tome kako da se vrati poverenje u penzijski sistem jer od toga zavisi budućnost svih nas.

Mihajlo Radović je zaključio da penzioneri ne mogu ništa bez radnika, kao što ni radnici ne mogu ništa bez penzionera. To moramo svi shvatiti ukoliko želimo da se stvari promene.

Prisutni građani su takođe imali šta da kažu. Uopšteno, zanimalo ih je da čuju mišljenje govornika šta se može učiniti, koliko je vremena potrebno i ima li izgleda da ishod bude dobar.

Mihajlo Radović je ponovo naglasio spremnost ovog sindikata da ide do kraja, do Strazbura. Prof. dr Ivošević kaže da ne bi došao u Kragujevac na Tribinu da ne veruje u pozitivan ishod borbe oštećenih penzionera.

Naslovna fotografija: Penzin.rs
Fotografije u tekstu: Katarina Jakovljević, Kragujevac