Povećanje penzija veće od 10 odsto – ali sa zakašnjenjem

Prvo naredno povećanje penzija biće veće od 10 odsto, čak i ako postojeća švajcarska formula nastavi da važi. Problem je što će ovo povećanje kasniti za inflacijom. Penzioneri će na njega morati da čekaju do 2023. godine.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Nikola Altiparmakov, makroekonomista, član Fiskalnog saveta, u razgovoru za Politiku objašnjava da je, usled tehničkih detalja, švajcarska formula trenutno definisana sa kašnjenjem u odnosu na inflaciju od skoro pola godine. Zato će penzioneri morati da sačekaju januar 2023. da bi dobili penzije uvećane za više od 10 odsto.

Izmena švajcarske formule

Altiparmakov kaže da Fiskalni savet nikada nije bio apriori protiv bilo kakve izmene švajcarske formule.

„Naprotiv, mi smo od početka svesni pojedinih tehničkih nedostataka ovakvog načina usklađivanja penzija. Zato smo prilikom javne diskusije o izboru formule za indeksaciju penzija naglasili potrebu da se usvoji i komplementaran mehanizam, odnosno sistem automatskog stabilizatora, koji bi omogućio da indeksacija penzija verodostojnije prati ekonomske trendove“, rekao je Altiparmakov.

Podseća i da je Fiskalni savet ukazao na ovu potrebu nadogradnje švajcarske formule u izveštaju od jula 2020. godine. Tada su pozvali da se formula nadogradi tako da ponderi koji se dodeljuju rastu cena, odnosno rastu zarada, ne budu fiksirani u odnosu 50 odsto prema 50, već da zavise od ekonomske situacije i finansijske pozicije penzijskog sistema. (V: Fiskalni savet o nacrtu Fiskalne strategije za 2020. godinu)

„Naš tadašnji predlog je i dalje relevantan i konkretan. Imajući u vidu uspešnu finansijsku konsolidaciju penzijskog sistema tokom prethodnih godina, postoje ekonomske mogućnosti da se razmotri povećanje pondera za rast zarada, na primer na 65 odsto, a da se ponder inflacije smanji na 35 procenata. To bi značilo znatno povećanje penzija u budućnosti“, istakao je sagovornik Politike.

Odnos penzija i plata

Prema statističkim podacima Fonda PIO, odnos prosečnih penzija i prosečnih zarada je, kada se gleda učešće svih kategorija penzionera,  43,7 odsto. Ova statistika, međutim, ne daje pravu, niti potpunu sliku finansijske pozicije penzijskog sistema.

Nikola Altiparmakov objašnjava da prosečna penzija uključuje i invalidske penzije, a one su „bile predmet mahinacija u prethodnim decenijama“. Takođe, u prosek ulaze i penzije samostalnih preduzetnika „koji često imaju motiva i mogućnosti, da doprinose uplaćuju na umanjenu osnovicu“. Dalje, Altiparmakov podseća da u prosek penzija ulaze i poljoprivredne penzije koje „suštinski predstavljaju element socijalne politike“, iako formalno imaju karakter penzijskog osiguranja.

Odnos prosečne plate i penzije, koji je trenutno oko 44 odsto je u skladu sa mnogim zemljama regiona, kaže Altiparmakov. U regionu je ovaj odnos isto oko 40 ili i ispod 40 procenata, uključujući Hrvatsku, Bugarsku i Bosnu i Hercegovinu.

Međutim, smislenije je pratiti odnos prosečne plate i prosečne starosne penzije zaposlenih radnika. Ovaj odnos oslikava karakter penzijskog osiguranja i pokazuje šta osiguranici mogu da očekuju nakon penzionisanja.

Taj odnos je u Srbiji trenutno oko 52 procenta. On se može smatrati odgovarajućim, imajući u vidu objektivne okolnosti, pre svega demografsku situaciju po kojoj se u Srbiji još od sredine šezdesetih godina prošlog veka ne rađa dovoljno dece da bi se omogućila prosta reprodukcija stanovništva, kaže Altiparmakov.

Penzijska reforma iz 2015. i fiskalna konsolidacija omogućili su stabilizaciju penzijskog sistema tokom prethodnih godina. Sada postoje ekonomske mogućnosti za nadogradnju švajcarske formule. Ova nadogradnja bi omogućila dodatni rast penzija u narednim godinama. Ovaj proces je, naglašava Altiparmakov, potrebno uraditi odgovorno, oslanjajući se na dugoročne fiskalne projekcije, tako da nam se ne ponove neke greške iz prethodnih decenija i da ne ugrozimo teško stečenu stabilizaciju penzijskog sistema.

Izvor: Politika
Fotografija: Marko Nikolajević za Penzin