Početna Magazin Godine Otvrdnjavanje srca – naučno objašnjenje

Otvrdnjavanje srca – naučno objašnjenje

Otvrdnjavanje srca – naučno objašnjenje

Znate sigurno za pojam „tvrdo srce“, ali da li ste znali da srce fizički može da otvrdne? Naučnici su došli do objašnjenja ove pojave.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Kad je u pitanju srce, svašta može da pođe naopako. Kako starimo, visok krvni pritisak može preopteretiti ovaj istrajan mišić, izazivajući moždani ili srčani udar. Pušenje može oštetiti kako srce i krvne sudove, tako čak i krvna zrnca. Prirodne posledice starosti mogu učiniti da srce bude isuviše slabo da radi svoj posao, što se manifestuje umorom, kratkim dahom ili čak smrću.



Ali srce može i da se stvrdne, pretvarajući meko mišićno tkivo u koštano. „Kardiovaskularni sistem je sistem mekog tkiva koji se kalcifikuje veoma lako“, kaže Arjun Deb, sa Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu, misleći na akumulaciju soli kalcijuma u tkivima srca. Ovo je veoma loše za srce: kalcifikacija u krvnim sudovima može da ih u jednom momentu začepi, a u srcu, ona zapravo može da blokira električne signale koji omogućavaju srcu da kuca.

Normalni proces starenja, oboljenja kao što su bolesti bubrega i dijabetes ili čak fizička trauma grudnog koša mogu da pokrenu kalcifikaciju srca – ali tačan mehanizam otvrdnjavanja još uvek je u velikoj meri nepoznat.

Sada su naučnici donekle shvatili ovaj tajanstveni proces. Posmatrali su pojedinačna krvna zrnca da bi videli kako se tačno stvrdnjavaju fleksibilna tkiva srca i krvnih sudova narušavajući kucanje i cirkulaciju.

U istraživanju koje je objavljeno sredinom novembra 2016. godine u časopisu Cell Stem Cell, Deb je sa svojim timom pokušao da sazna uzrok smrtonosne kalcifikacije srca i način na koji bi ovaj proces mogao da se zaustavi. Kalcifikacija u srcu i krvnim sudovima jedan je od glavnih razloga koronarnih bolesti od kojih u Srbiji, prema rečima predsednika Udruženja kardiolga prof. Branka Beleslina, umre svaka druga osoba.

Znajući da povreda srca često dovodi do kalcifikacije, naučnici su usmerili pažnju na fibroblaste, ćelije vezivnog tkiva koje imaju važnu ulogu u zarastanju rana. Nakon povrede, fibrociti u ugroženom području se pretvaraju u fibroblaste koji stvaraju vezivno tkivo za lečenje. Neki od ovih fibroblasta zalutaju u meko tkivo i postanu slični osteoblastima, ćelijama koje proizvode koštano tkivo skeletnog sistema.

Genetski označavajući fibroblaste kod laboratorijskih miševa i onda izazivajući razne vrste povreda kod njih, naučnici su mogli da vide kako se okolne ćelije fibroblasta pretvaraju u ćelije koje podsećaju na osteoblaste. Naučnici su onda uzeli ove transformisane ćelije i presadili ih u kožu zdravih miševa, gde su mutirane ćelije u roku od mesec dana počele da kalcifikuju kožu. Kada se uzgajaju u laboratorijskim uslovima, fibroblasti ljudi čine to isto.

Samo prisustvo ćelija tipa osteoblasta, dovodi do kalcifikacije okolnog tkiva. Ovo novo saznanje je pomoglo naučnicima da identifikuju potencijalni mehanizam za sprečavanje da do fatalnog otvrdnjavanja srca ikada dođe.

Dok su proučavali ove mutirane fibroblaste, Deb i njegov tim su primetili da su ćelije počele da prekomerno proizvode protein pod nazivom ENPP1 kao odgovor na povredu srca. Kada bi ubrizgali lek protiv osteoporoze miševima nakon povrede koja bi obično dovela do kalcifikacije srca, nijednom od tih miševa srce nije otvrdnulo. Izgleda da je lek smanjio delovanje ENPP proteina i na taj način u potpunosti sprečio kalcifikaciju, kaže Deb.

Nažalost, izgleda da ovakav tretman deluje samo kada se sprovede pre nego što kalcifikacija počne da se odvija. Ovakva vrsta preventivnog tretmana bila bi nepraktična kod ljudi, budući da bi bilo nemoguće znati kada tačno dolazi do oštećenja srca, kaže dr Paolo Ragi sa kanadskog Mazankovski Alberta Instituta za srce. Ragi, koji nije učestvovao u ovom istraživanju, takođe je naglasio da treba proveriti da li rezultati dobijeni kod miševa bili isti i kod ljudi.

Ipak, rekao je i da su ovi naučnici uradili „fantastičan posao“ otkrivanja načina na koji dolazi do kalcifikacije. „Neverovatno je koliki su posao uradili zarad samo jednog jednostavnog pitanja“, kaže Ragi, napominjući da su delići dokaza bili poznati i ranije, ali da nisu bili formulisani u „elegantnu teoriju“. „Mislim da mogućnosti za dalji razvoj u ovom polju definitivno postoje“, dodaje.

Deb i njegov tim već gledaju u budućnost razmatrajući da li postoji način ne samo da se spreči, već i da se poništi već započeto otvrdnjavanje srca. Njihov sledeći cilj je da saznaju kako i zašto ENPP1 izaziva kalcifikaciju nakon povrede srca, u nadi da možda postoji način da se otvrdnjavanje poništi. A budući da je isti protein uključen i u kalcifikaciju drugih vrsta mekih tkiva gde do nje ne bi smelo da dolazi, Deb se nada da će buduće istraživanje na ovu temu jednog dana dovesti do otkrivanja načina lečenja kojim bi se sprečila i lečila kalcifikacija u bilo kom delu organizma.

Izvor: Smithsonian
Prevod i obrada: Penzin.rs