Novi predlog Ministarstva: Veći minimalac i neoporezivi deo, manji doprinosi za PIO

Ministarstvo finansija je predložilo da minimalac i neoporezivi deo zarade budu veći, a doprinosi za PIO na teret poslodavca budu manji – minimalno. Pregovori Socijalno-ekonomskog saveta se nastavljaju.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

„Danas je Ministarstvo finansija izašlo sa predlogom da se minimalna cena rada za 2022. godinu poveća za 9.4 odsto. Dakle, sa postojećih 32.000 dinara na preko 35.000 dinara, tačnije 35.012 dinara. Dakle, približavamo se toj granici od 300 evra za minimalnu zaradu“, rekao je ministar Siniša Mali nakon sastanka Socijalno-ekonomskog saveta 27. avgusta.

Ovo je nastavak razgovora koje Ministarstvo finansija vodi sa predstavnicima poslodavaca i sindikata u vezi sa iznosom minimalne zagarantovane zarade.

Ministarstvo finansija je na današnjem sastanku predložilo i da se neoporezivi deo dohotka poveća sa 18.300 dinara na 19.300 dinara. Siniša Mali ja naveo i da je predloženo da se umanje doprinosi za PIO fond na teret poslodavca za 0,5 odsto.

Ministar ja naglasio da država nastavlja sa politikom smanjenja poreskog opterećenja na zarade.

„To je novina u odnosu na razgovore tokom ovih dana. To nam govori da smo potpuno posvećeni daljem rasterećenju plata kada su porezi i doprinosi u pitanju“, zaključio je.

Podsećamo, sindikati su se već izjasnili da neće prihvatiti umanjenje doprinosa za zdravstveno i socijalno osiguranje. Stav sindikata je čvrst po ovom pitanju jer smatraju da bi se na taj način smanjili i prilivi u te fondove. Time bi bilo ugroženo njihovo funkcionisanje.

Sa druge strane, poslodavci odbijaju da prihvate bilo kakvo povećanje minimalne zarade ukoliko se to ne kompenzuje smanjenjem poreskih nameta. Dakle, poslodavci smatraju da bi trošak povećanja minimalca trebalo da snosi država.

U tom svetlu deluje neobično današnja izjava ministra Malog koji je, ocenjujući razgovore sa predstavnicima poslodavaca i sindikata kao „produktivne“, naveo da je cilj tih sastanaka uspostavljanje socijalnog dijaloga. Gde je dijalog ako se ni ne čuju sagovornici?

 

Izvor: Novosti