Ko su medicinske sestre koje mogu da rade u predškolskim ustanovama bez licence?

Nakon stupanja na snagu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, nejasno je ko su medicinske sestre koje mogu da obavljaju vaspitno-obrazovni rad u predškolskoj ustanovi bez licence i da li za njih važe isti uslovi ili ne. 

Stupanjem na snagu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, objavljenih u „Sl. glasniku RS“, br. 10/2019, došlo je do konfuzije i neujednačenog postupanja kako škola, tako i predškolskih ustanova u pogledu regulisanja, najpre statusa direktora, čiji se status umesto dosadašnjim oblagacionopravnim ugovorom o međusobnim pravima i obavezama uređuje ugovorom o radu na određeno vreme, čime direktor umesto statusa funkcionera dobija status zaposlenog, kao i svi ostali zaposleni, iz čega proističu i ostale posledice vezane za njegov radno-pravni status.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Druga bitna izmena, koja je ujedno i povod za pisanje ovog teksta, odnosi se na sadžinu odredbe člana 31. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: izmene zakona) koji glasi:

„Izuzetno od člana 144. stav 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Službeni glasnik RS“, br. 88/17 i 27/18 – dr. zakon) medicinska sestra koja je zasnovala radni odnos u ustanovi pre stupanja na snagu Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik RS“, br. 18/10, 101/17 i 113/17 – dr. zakon), može da obavlja vaspitno-obrazovni rad u predškolskoj ustanovi bez licence.“

Ko može da obavlja vaspitno-obrazovni rad
u predškolskoj ustanovi bez licence?

Ovako formulisana zakonska odredba izazvala je nedoumice, kako kod zaposlenih medicinskih sestara–vaspitača, tako i kod poslodavaca – predškolskih ustanova, u pogledu postupanja tj. postavilo se pitanje da li medicinske sestre–vaspitači koje su radni odnos u ustanovi zasnovale pre npr. dvadeset i više godina, dakle mnogo pre nego što je Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 18/10, 101/17 i 113/17 – dr. zakon) stupio na snagu, a stupio je na snagu 3. aprila 2010. godine, mogu da obavljaju vaspitno-obrazovni rad u predškolskoj ustanovi bez licence?

Najpre da vidimo šta kaže pomenuti član 144. u stavu 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakoni i 10/2019 – u daljem tekstu: ZOSOV): „Poslove nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika može da obavlja lice koje ima dozvolu za rad (u daljem tekstu: licenca).“

Stavom dva istog člana definišu se lica koja mogu da obavljaju poslove nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika bez licence:

1. pripravnik;

2. lice koje ispunjava uslove za nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika, sa radnim stažom stečenim van ustanove, pod uslovima i na način utvrđenim za pripravnike;

3. lice koje je zasnovalo radni odnos na određeno vreme radi zamene odsutnog zaposlenog;

4. saradnik u predškolskoj ustanovi i

5. pedagoški i andragoški asistent i pomoćni nastavnik.

Dakle, jasno su propisana lica koja mogu bez licence da obavljaju rad u svojstvu nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika. Članom 31. izmena zakona, kao izuzetak, ovom spisku taksativno pobrojanih lica dodaju se i medicinske sestre koje su zasnovale radni odnos u ustanovi pre stupanja na snagu Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 18/10, 101/17 i 113/17 – dr. zakon), tj. pre 3. aprila 2010. godine.

Problematičan je sam pojam „medicinske sestre“ formulisan ovim članom jer upravo je on izazvao konfuziju, posebno ako se ima u vidu da je Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 18/2010, 101/2017, 113/2017-dr.zakon i 10/2019), kao posebnim zakonom, propisano ko ima status vaspitača (član 37.):

„Vaspitno-obrazovni rad ostvaruju vaspitači, i to: vaspitač, medicinska sestra-vaspitač i defektolog-vaspitač.“

Dakle, formulacija člana 37. ne poznaje pojam medicinska sestra, već isključivo pojam medicinska sestra – vaspitač, dok se pojam „medicinska sestra“ kao takav pominje tek u okviru člana 59. Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, u kome se navodi:

Medicinske sestre, vaspitači, stručni saradnici i saradnici-vaspitači, koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona zaposleni u predškolskoj ustanovi, a koji su po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona ispunjavali uslove za obavljanje vaspitno-obrazovnog rada u pogledu vrste i stepena obrazovanja, mogu i dalje da obavljaju vaspitno-obrazovni rad u predškolskoj ustanovi.

Vaspitno-obrazovni rad u predškolskoj ustanovi mogu da obavljaju i lica iz stava 1. ovog člana, koja na dan stupanja na snagu ovog zakona nisu u radnom odnosu u predškolskoj ustanovi, ako imaju više od 20 godina radnog iskustva u vaspitno-obrazovnom radu u predškolskoj ustanovi.

Medicinske sestre iz stava 1. ovog člana koje obavljaju vaspitno-obrazovni rad imaju obavezu da steknu dozvolu za rad propisanu Zakonom, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Medicinske sestre iz stava 2. ovog člana imaju obavezu da steknu dozvolu za rad propisanu Zakonom, u roku od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa u predškolskoj ustanovi.“

Imajući u vidu navedeno, izvodi se zaključak da medicinske sestre koje su ispunjavale uslove za obavljanje vaspitno-obrazovnog rada u pogledu vrste i stepena obrazovanja po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona (do 3. aprila 2010. godine) a bile su zaposlene u tom trenutku u predškolskoj ustanovi, mogu da nastave sa obavljanjem vaspitno-obrazovnog rada u istoj, pod uslovom da u roku od tri godine steknu dozvolu za rad, a taj rok je bio do 3. aprila 2013. godine.

Ako pretpostavimo da su pomenute medicinske sestre stekle dozvolu za rad u propisanom roku (do 3. aprila 2013. godine) postavlja se opravdano pitanje na koje se medicinske sestre onda odnosi član 31. izmena zakona? Ovako formulisan član ne daje odgovor na konkretno pitanje, niti je odgovor sadržan u obrazloženju Predloga izmena zakona.

Međutim, ono što je još čudnije jeste proverena činjenica da postoje ustanove u kojima su medicinske sestre-vaspitači nastavile da obavljaju vaspitno-obrazovni rad iako nisu stekle dozvolu za rad u propisanom roku od tri godine, iako je od trenutka propisivanja ove obaveze do dana današnjeg proteklo čitavih 9 godina. Čiji je to propust, da li ustanove ili nadležnog ministarstva, odgovor bi trebalo da daju oni u čijoj je to nadležnosti.

Odgovor nadležnog Ministarstva

Pojedine predškolske ustanove, upravo povodom sporne sadržine člana 31. izmena zakona, obratile su se nadležnom ministarstvu u nadi da će dobiti adekvatan i jasan odgovor. Na jedan od upućenih zahteva, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja 1. marta 2019. godine dalo je sledeći odgovor:

„U vezi sa Vašim zahtevom upućenim Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja od 28. februara 2019. godine, koji se odnosi na davanje mišljenja o primeni člana 31. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, odnosno da li je zaposlena medicinska sestra-vaspitač N.N. koja je zasnovala radni odnos u ustanovi pre stupanja na snagu Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, u obavezi da polaže ispit za licencu, obaveštavamo Vas o sledećem:

Članom 39. stav 1. tač. 1) Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 18/2010, 101/2017, 113/2017-dr.zakon), između ostalog, propisano je da poslove vaspitača može da obavlja lice koje ispunjava uslove propisane Zakonom i ima odgovarajuće obrazovanje, i to: sa decom uzrasta od šest meseci do dve godine – lice koje ima srednje obrazovanje – medicinska sestra-vaspitač, a sa decom uzrasta od dve do tri godine – lice koje ima srednje obrazovanje – medicinska sestra-vaspitač.

Članom 31. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja („Sl. glasnik RS“, br. 10/2019) propisano je da izuzetno od člana 144. stav 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/17 i 27/18 – dr. zakon) medicinska sestra koja je zasnovala radni odnos u ustanovi pre stupanja na snagu Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 18/10, 101/17 i 113/17 – dr. zakon), može da obavlja vaspitno-obrazovni rad u predškolskoj ustanovi bez licence.

Saglasno navedenom, na medicinske sestre-vaspitače, odredba člana 31. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja se ne primenjuje, s obzirom da iste ispunjavaju uslove da obavljaju poslove vaspitača sa decom uzrasta od šest meseci do tri godine, u skladu sa članom 39. Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju.

Prema tome, N.N. medicinska sestra-vaspitač je u obavezi da stekne licencu u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.“

Nisam sigurna koliko je navedeno mišljenje nadležnog ministarstva pomoglo predškolskim ustanovama u postupanju jer ovako napisano nije razjasnilo prvobitnu dilemu, niti obrazlaže koja se lica podrazumevaju pod pojmom medicinska sestra iz člana 31. izmena zakona.

Rezime

Jasno je da poslove vaspitača može da obavlja lice koje ispunjava zakonom propisane uslove i ima odgovarajuće obrazovanje iz člana 39. Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju. Obavezu polaganja ispita za licencu, u smislu Pravilnika o dozvoli za rad nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika („Sl. glasnik RS“ br. 22/2005, 51/2008, 88/2015, 105/2015 i 48/2016), ima vaspitač koji ispunjava uslove za vaspitača, a nije savladao program uvođenja u posao i nema licencu (u daljem tekstu: pripravnik).

Vraćam se na prvobitno pitanje, ko su onda medicinske sestre koje mogu da obavljaju vaspitno-obrazovni rad u predškolskoj ustanovi bez licence i važe li za njih isti uslovi ili su izuzetak izuzetka?

Zar nije bilo logično da se sve navedeno pojasni i jasno formuliše kako se ne bi stvarao prostor za nagađanja i pravnu neizvesnost vaspitača koji opravdano veruju da im upravo sadržina spornog člana 31. ide u prilog, te da svi oni vaspitači (medicinske sestre) koji su radni odnos zasnovali pre stupanja na snagu Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik RS“, br. 18/10, 101/17 i 113/17 – dr. zakon) mogu da obavljaju vaspitno-obrazovni rad u predškolskoj ustanovi bez licence.

I na kraju, da li je toliko teško napisati zakonsku normu koja će biti precizna, jasna svima i primenljiva bez ikakvih dilema i tumačenja. Umesto da rešenja tražimo i nalazimo u zakonu prinuđeni smo da nam izvor prava budu neobavezujuća mišljenja nadležnog ministarstva.

dipl. prav. Irena Drča

Fotografija: Dan Overholt, Free Images