Promene metabolizma tokom života dešavaju se drugačije nego što se mislilo. On dostiže vrhunac mnogo ranije, ali i počinje da opada kasnije.
Metabolizam ljudi, brzina sagorevanja kalorija, dostiže vrhunac mnogo ranije u životu. Međutim, metabolizam počinje sa svojim neizbežnim opadanjem kasnije nego što se obično pretpostavlja. Promene metabolizma tokom života dešavaju se drugačije nego što se do sada mislilo. Naučnici su do ovih zaključaka došli zahvaljujući novom, velikom istraživanju.
„Mnogo je fizioloških promena koje dolaze sa odrastanjem i starenjem“, kaže koautor istraživanja Herman Poncer, vanredni profesor evolucione antropologije na Univerzitetu Djuk.
„Razmislite o pubertetu, menopauzi, drugim fazama života… Ono što je čudno jeste to što vreme naših ‘metaboličkih životnih faza’ izgleda da se ne poklapa sa tim uobičajenim životnim prekretnicama.“
Istraživanje promena metablizma
Poncer i njegove kolege analizirali su koliki je bio prosečan broj kalorija koje sagoreva više od 6.600 ljudi tokom svog normalnog, svakodnevnog života. Ispitanici su bili starosti od nedelju dana života do 95 godina iz 29 zemalja širom sveta. Istraživanje je obavljeno u časopisu Science.
Ranije je većina velikih istraživanja merila koliko energije telo koristi za obavljanje osnovnih životnih funkcija kao što su disanje, varenje, pumpanje krvi… Drugim rečima, merene su kalorije potrebne samo da bismo bili živi. Ali to čini svega 50 do 70 odsto kalorija koje sagorevamo svakog dana. Ne uzima se u obzir energija koju trošimo na sve drugo: pranje suđa, šetanje psa, boravak u teretani, pa čak ni na samo razmišljanje ili vrpoljenje po kući.
Da bi došli do ukupne dnevne potrošnje energije, naučnici su se oslonili na metodu „dvostruko označene vode“. To je test urina tokom kojeg osoba pije vodu kod koje su molekuli vodonika i kiseonika zamenjeni prirodnim „teškim“ oblicima. Zatim se meri koliko brzo se oni ispiru iz organizma.
Ova tehnika se smatra zlatnim standardom za merenje dnevne potrošnje energije tokom normalnog svakodnevnog života. Naučnici su je koristili izvan laboratorije. Njom se merila potrošnja energije kod ljudi od 80-ih godina XX veka naovamo. Istraživanja su, međutim, bila ograničena po veličini i obuhvatu zbog troškova. Zato je više laboratorija rešilo da međusobno podeli podatke i prikupi sva merenja u jednoj bazi podataka. Na ovaj način su želeli da vide da li mogu da otkriju ono što nije otkriveno ili je samo nagovešteno u prethodnim istraživanjima.
Najbolji je metabolizam odojčeta
Objedinjavanjem i analizom potrošnje energije tokom čitavog životnog veka došlo se do nekih iznenađujućih podataka. Ljudi uglavnom misle da se vrhunac sagorevanja energije dostiže u doba adolescencije i tokom 20-tih godine života. Naučnici su međutim otkrili da odojčad imaju najveće metaboličke stope u odnosu na sve druge uzraste.
Energetske potrebe se povećavaju u prvih 12 meseci života. Do svog prvog rođendana, beba za 50 odsto brže sagoreva kalorije u odnosu na svoju telesnu težinu nego odrasla osoba. A razlog tome nije samo taj što, u svojoj prvoj godini, odojčad radi na tome da utrostruči težinu koju su imala na rođenju.
„Naravno da rastu, ali čak i kada se to uzme u obzir, njihova potrošnja energije je neuporedivo veća od one koju biste očekivali prema veličini njihovog tela“, kaže Poncer. Poncer je i autor knjige o nauci o metabolizmu „Burn“ (Sagorevanje).
Proždirući metabolizam odojčeta možda može delimično objasniti zašto deca koja ne unose dovoljno hrane tokom ovog razvojnog perioda imaju manje šanse da prežive i da odrastu u zdrave odrasle ljude.
„Nešto se događa unutar ćelija bebe što ih čini aktivnijim. Mi još uvek ne znamo koji su to procesi“, kaže Poncer.
Promene tokom srednjeg životnog doba nisu tako loše
Nakon ovog početnog perioda života, podaci pokazuju da metabolizam usporava za oko tri odsto svake godine sve dok ne dođemo u 20-te. Tada se ustaljuje na novoj normali.
Uprkos tome što su tinejdžerske godine doba naglog rasta, naučnici nisu primetili povećanje dnevnih potreba za kalorijama.
„Zaista smo mislili da će pubertet biti drugačiji, ali nije“, kaže Poncer.
Srednje životno doba je donelo još iznenađenja. Možda vam je rečeno da, kada je u pitanju telesna težina, sve ide nagore nakon 30. godine života. Međutim, iako nekoliko činilaca može objasniti debljanje struka do koga često dolazi tokom najboljih profesionalnih godina, nalazi istraživanja ukazuju na to da promena metabolizma nije jedan od tih činilaca.
Zapravo, naučnici su otkrili da je potrošnja energije tokom ovih srednjih decenija života – 20-ih, 30-ih, 40-ih i 50-ih – najstabilnija. Čak i tokom trudnoće, potrebe žene za kalorijama nisu ni veće ni manje kad se u obzir uzme to da povećava svoj obim kako beba raste.
Kada počinje usporavanje metabolizma
Podaci pokazuju da naš metabolizam ne počinje ponovo da opada sve do nakon 60. godine života. Usporavanje je postepeno, svega 0,7 odsto godišnje. Ali 90-godišnjaku je svakodnevno potrebno 26 odsto manje kalorija nego nekome u srednjim godinama.
Gubitak mišićne mase do koga dolazi kako starimo može biti delimično odgovoran za to, kažu naučnici. To, međutim, nije cela slika.
„Uzeli smo u obzir mišićnu masu. Razlog je taj što njihove ćelije usporavaju“, kaže Poncer.
Obrazac je ostao isti čak i kada su naučnici uzeli u obzir različite nivoe aktivnosti.
Dugo vremena je bilo teško razlučiti šta dovodi do promene potrošnje energije jer starenje ide u korak sa mnogim drugim promenama, kaže Poncer. Ovo istraživanje, međutim, daje dodatnu podršku ideji da do toga dolazi zbog nečega što nema veze samo sa promenama životnog stila i telesne građe do kojih dolaziu usled starenja.
„Sve ovo ukazuje na zaključak da se metabolizam tkiva, rad koji obavljaju ćelije, tokom života menja na načine koji nisu u dovoljnoj meri bili uzeti u obzir ranije“, kaže Poncer. „Zaista je potreban veliki skup podataka kao što je ovaj da biste se bavili tim pitanjima.“
Izvor: Duke University
Istraživanje: Science
Fotografija: Rod Long za Unsplash