Može li loše vreme zaista da izazove glavobolju?

Na glavobolje povezane sa promenom vremena žale se mnogi. Kako dolazi do ovih glavobolja i šta možemo da učinimo da ih sprečimo?

Bez obzira da li je u pitanju vaš rođak sa artritisom koji zna da će kiša pasti jer ga bole kolena ili vaš dugogodišnji prijatelj koga glava zaboli kada se približava nevreme, svi znamo nekoga ko tvrdi da njegov organizam može da predvidi vreme.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Budući da sam napisala knjigu o glavoboljama, često slušam od ljudi koje srećem o glavoboljama povezanim sa vremenom. Ispostavilo se da zapravo postoji naučno objašnjenje zašto neki ljudi mogu da osete promene vremena na osnovu glavobolja koje one uzrokuju.

Iako je teško reći koliko ljudi zapravo pati od glavobolja povezanih sa vremenom, istraživanje je pokazalo da preko 60 odsto ljudi koji pate od migrena smatra da oseća promene vremena. Istraživači koji su 2015. godine prikupljali dnevne podatke o prodaji lekova protiv glavobolje u Japanu pokazali su da je prodaja dostizala vrh onda kada je prosečni atmosferski pritisak padao. Do ovoga često dolazi pre lošeg vremena.

Zašto dolazi do glavobolja povezanih sa vremenom?

Glavobolje usled promene atmosferskog pritiska

Postoje dva mehanizma na koji promena atmosferskog pritiska dovodi do glavobolja.

Jedan je povezan sa sinusima – četiri male šupljine ispunjene vazduhom u kostima lica. Baš kao što ljudima „pukne“ u ušima kada se promeni vazdušni pritisak, promene atmosferskog pritiska mogu dovesti do neravnoteže pritiska u sinusima. Ovo dovodi do upale i bola.

U zavisnosti od toga koji je sinus najviše pogođen javlje se različit osećaj. Raspon se kreće od bolova u čeonoj oblasti, bola između i iza očiju, bolova u licu ili raširenije glavobolje u prednjem ili zadnjem delu glave. Kojoj od ovih glavobolja ste skloniji zavisi od strukture vaše glave.

Drugi mehanizam koji dovodi do glavobolja ove vrste povezan je sa načinom na koji promene pritiska menjaju protok krvi u cerebrovaskularnom sistemu. Ovaj sistem kontroliše cirkulaciju krvi u glavi.

Krv je veoma toksična za neurone i zato je veoma važno da se ona drži odvojena od mozga. Krvni sudovi cerebralnovaskularnog sistema imaju receptore koji se aktiviraju ako se krvni sudovi previše prošire. Na taj način oni deluju kao sistem ranog upozorenja da nešto nije u redu. Mi ovu aktivaciju doživljavamo kao bol.

Oba ova procesa će, u najmanju ruku, izazvati generalizovanu glavobolju kod onih koji su osetljivi na promene atmosferskog pritiska. Čak i mali padovi pritiska povezani su sa povećanim brojem migrena kod onih koji od njih pate.

Povećana vlažnost kao okidač glavobolje

Pad pritiska povezan sa lošim vremenskim prilikama nije jedina stvar koja može uticati na nas. Povećana vlažnost takođe može izazvati glavobolju preko naših sinusa.

Ovo se dešava zato što visoka vlažnost može povećati količinu sluzi koju luče sinusi. Oni luče sluz kako bi uhvatili alergene, prašinu i čestice zagađenja kojih ima mnogo u gustom, vlažnom vazduhu. Ovo može dovesti do zapušenosti, upale i neprijatnog osećaja u sinusima. A to često dovodi do sinusne glavobolje.

Lekovi i lekovita sredstva protiv glavobolje

Malo toga bilo ko od nas može da uradi kada je u pitanju vreme. Dakle, ako se ne zatvorimo u komore sa regulisanim pritiskom, lekovi protiv bolova i za smanjivanje kongestije verovatno su jedini način da delujemo na bol dok se vreme ne promeni.

Treba, takođe, napomenuti da se glavobolje retko dešavaju samo zbog jednog okidača. Promene atmosferskog pritiska možda neće uvek izavati glavobolju.

Loše držanje tela i upale u telu (obično kao rezultat stresa) mogu izazvati glavobolje. Mišićima koji su zgrčeni tokom dužeg perioda, potreban je veći protok krvi kako bi im bio isporučen kiseonik i drugi hranljivi sastojci. Ovo postaje obeležje upale tokom vremena.

Stres povećava nivo adrenalina i kortizola u našem organizmu, što takođe može da izazove upale i proširenje krvnih sudova u glavi. To dovodi do glavobolje.

Pravilno držanje tela i smanjenje stresa mogu pomoći u sprečavanju glavobolje. Vodite računa da vam organizam bude uvek hidriran i da se hranite raznovrsno tako da unosite esencijalne minerale i vitamine. Sa druge strane, treba izbegavati hranu i pića koji deluju kao okidači glavobolje (ako ste utvrdili ko su).

Kada se sprema loše vreme, snažno žvakanje (poput žvakanja žvakaće gume) može pomoći da se izjedači pritisak u sinusima putem usta, nosa i Eustahijeve tube (koja ide od srednjeg uha do grla i zaista je veoma važna za izjednačavanje pritiska). Na ovaj način se možemo zaštititi od glavobolje usled atmosferskog pritiska.

Ako izaberemo žvakaću gumu bez šećera, sa ksilitolom, možemo imati dodatnu korist. Naime, prema jednoj studiji, tako se zaustavljaju neprijatne respiratorne bubice da se zalepe za sluznice time što se menja struktura njihovog ćelijskog zida.

Važno je, takođe, osnažiti prirodne lekove protiv bolova u našem organizmu – poput serotonina i dopamina. Ove neurohemikalije blokiraju signal bola na njegovom putu do našeg mozga. Na taj način one mogu smanjiti količinu bola koji osećamo.

Oni su takođe tesno povezani sa našim raspoloženjem. Zato nije ni čudo što niska koncentracija serotonina, koju mi često doživljavamo kao loše raspoloženje, može biti jedan od okidača za migrenu.

Zato u danima koji prethode epizodi migrene ljudi često žude za čokoladom. Čokolada, naime, sadrži hemikaliju koja se pretvara u serotonin u ljudskom organizmu.

Poznato je i da ljudi pred migrenu žude i za intimnošću. Ona pojačava lučenje serotonina, dopamina i hormon povezivanja – oksitoksin. Intimni odnosi – ako treba da objasnimo – takođe predstavljaju snažno sredstvo za predupređivanje bolova.

Redovnim dopunjavanjem ovih neurotransmitera time što ćemo se baviti stvarima koje volimo da radimo – bilo da je u pitanju razgovor sa prijateljima ili slušanje muzike, obezbeđujemo dobru hormonalnu higijenu. Na taj način ćemo smanjiti uticaj glavobolja, čak i onih povezanih sa atmosferskim pritiskom, na naš svakodnevni život.

Dakle, kada je napolju loše vreme, gledanje filma sa voljenom osobom uz malo čokolade moglo bi da bude podejdnako dobro lekovito sredstvo kao bilo koje drugo.

Amanda Elison,
prof. neuronauke na Univerzitetu Daram
Članak napisan za The Conversation

Prevod i obrada: Penzin.rs

Izvor: The Conversation
Fotografija: Grafit sa ostrva Uto, Finska,
Aarón Blanco Tejedor sa Unsplash

Preporučujemo za čitanje i: