Početna Magazin Godine Zdravlje Za vežbanje mozga, korisnije fizičke od mentalnih vežbi

Za vežbanje mozga, korisnije fizičke od mentalnih vežbi

Za vežbanje mozga, korisnije fizičke od mentalnih vežbi

Niz istraživanja sugeriše da bi fizičke vežbe – nasuprot mentalnim – mogle značajno da utiču na jačanje naših kognitivnih sposobnosti, od detinjstva pa sve do starosti.

U Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, industrija kognitivnog vežbanja, zasnovana na ideji da se pamćenje, pažnja i razmišljanje mogu ojačati putem određenih mentalnih vežbi, dostiže vrednost od nekoliko milijardi dolara. Softverske kompanije i internet sajtovi reklamiraju igre koje su osmišljene kako bi povećale kognitivne sposobnosti. Posebno su pripadnici starijih generacija, zabrinuti zbog mozga koji stari, skloni tome da probaju ove programe za treniranje mozga.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Međutim, još uvek nije sigurno da ovi programi mogu da ispune svoju namenu. Naučno istraživanje koje je 2010. godine sproveo Univerzitet Kembridž u saradnji sa vodećim britanskim medijem BBC, zaključilo je da „nema dokaza koji bi podržali širokorasprostranjeno verovanje da se redovnim korišćenjem kompjuterskih trenera za mozak popravljaju opšte kognitivne funkcije kod zdravih učesnika…“

Pa ipak, ne treba gubiti nadu. Niz drugih istraživanja sugeriše da bi fizičke vežbe – nasuprot mentalnim – mogle značajno da utiču na jačanje naših kognitivnih sposobnosti, od detinjstva pa sve do starosti.

Jednim istraživanjem koje je predvodio Čarls Hilman, profesor kineziologije i zdravlja u zajednici na Univerzitetu Ilinois, došlo se do zaključka da deca koja redovno vežbaju, kako je preneo Njujork Tajms:

…pokazuju značajna poboljšanja u izvršnoj funkciji. Ona su bila bolja u „inhibicionoj kontroli“, što označava sposobnost blokiranja nebitnih informacija i koncentrisanja na zadatak koji se obavalja, i povećala su sposobnost prebacivanja sa zadatka na zadatak. Upečatljivo je da su deca koja su prisustvovala najvećem broju vežbi pokazala najveća poboljšanja u kognitivnim testovima.

Ono što ohrabruje jeste činjenica da vežbanje donosi ovu vrstu koristi i odraslima.

Istraživanje koje je fokusirano na starije osobe koje već pokazuju blagi stepen kognitivnog oštećenja, otkrilo je da su aerobni trening i vežbe otpora poboljšali njihovu prostornu memoriju i verbalno pamćenje. Drugo istraživanje je pokazalo da trening sa opterećenjem može smanjiti stepen smanjivanja mozga, proces koji se prirodno javlja kako starimo.

Suština o tome kako vežbanje poboljšava zdravlje mozga svodi se na sledeće:

Vežbanje pokreće proizvodnju proteina koji se zove neurotrofični faktor poreklom iz mozga koji pomaže u podsticanju rasta postojećih moždanih ćelija i razvoju novih. Sa godinama, nivo ovog proteina pada. Ovaj pad je jedan od razloga zašto funkcionisanje mozga slabi kod starijih osoba.

Smatra se da se neke vrste vežbi, pre svega aerobne, suprotstavljaju smanjivanju neurotrofičnog faktora i da mogu obnoviti nivoe ovog proteina i star mozak dovesti do nivoa iz mladosti.

Jedna studija je pokazala da je dovoljno žustro hodati 20 do 25 minuta nekoliko puta nedeljno, što je nešto što skoro svi možemo da učinimo, da bi nam mozak ostao mlad i u starim godinama.

Izvori: New York Times, Chicago Tribune
Fotografija: Taking the Time, Tambako The Jaguar