Treba li razmišljati o povlačenju novca iz banaka?

Uprkos inflaciji, dinarska štednja raste. Pretpostavlja se da je razlog tome što očekivana dobit od štednje nije presudna, već sigurnost. Deluje kao da o povlačenju novca iz banaka nema potrebe razmišljati.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Dinarska štednja je povećana za 8,1 milijardu dinara od početka 2021. godine. Štednja je rasla skoro svakog meseca. Samo u prvih deset dana novembra povećana je za 339 miliona dinara. Dinarska štednja raste uprkos inflaciji koja je u oktobru 2021. godine bila 6,6 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Za mnoge je, pišu Novosti, ovo bilo presudno da posumnjaju u ispravnost odluke da novac ostave na dinarskoj štednoj knjižici. Treba li, imajući u vidu inflaciju od 6,6 odsto visinu kamata nižu od dva odsto, razmišljati o povlačenju novca iz banaka?

Narodna banka Srbije (NBS) ne želi da savetuje građane šta da urade sa svojim parama. Smatraju, međutim, da u periodima pojačane neizvesnosti, poput trenutne pandemije, štednja predstavlja čuvar vrednosti. Istovremeno, štednja odlaže potrošnju za budući period i čuva je za potencijalne investicije.

Kako (sa)čuvati novac?

Pojedini stručnjaci smatraju da je bolje bilo kakva kamata, nego nikakva. Drugi su mišljenja da je bolje da se rizikuje tako što će se novac ulagati u akcije, nekretnine ili kriptovalute.

Štednja u dinarima?

Prof. Hasan Hanić, predsednik Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita i predsednik Beogradske bankarske akademije, da je trenutna inflacija posledica rasta energenata na svetskom tržištu. Prema proceni privrede, privremenog je karaktera. Intervencijama NBS, inflacija će se održati u ciljanom rasponu, smatra Hanić.

„Ono što Centralna banka ne može da kontroliše, to je cena nafte na svetskom tržištu. To se odražava na potrošačke cene i, samim tim, na inflaciju“, kaže Hanić.

Ne očekuje, kaže za Novosti, niti povećanje kamata niti porast kamatnih stopa na štednju. Očekivana dobit od štednje nije presudan činilac, već je to, pre svega, sigurnost. Svi iznosi do 50.000 evra, a takvih je 90 odsto, osigurani su.

„Osim toga, i kada je stopa inflacije veća od kamatne stope, logika je da ako nema kamate, gubimo još više.“

Iako je evro stabilan, Hanić ne preporučuje prebacivanje štednje iz dinarske u deviznu. Objašnjava da je NBS kroz svoje akcije dinarizacije propisala porez na kamatu po osnovu devizne štednje od 15 odsto, dok je na dinare nema.

Investiranje (u inostranstvu)?

Broker Nenad Gujaničić iz investicionog društva Momentum kaže da investitori moraju biti veoma oprezni prilikom odabira investicionih alternativa, a u skladu sa sklonošću ka riziku. Posedovanje barem minimalnih ekonomskih i finansijskih znanja neophodno je za samostalno ulaganje. Zdravorazumska logika je uvek, pored toga, dobar saveznik prilikom ulaganja.

„Našim građanima je dostupno pregršt investicionih alternativa na svetskom tržištu. Od niskorizičnih dužničkih hartija od vrednosti, preko ETF fondova, do najrizičnijih akcija koje mogu biti umerenog do visokog nivoa rizika… Kada je domaće tržište u pitanju, ono nažalost nudi izuzetno skroman broj investicionih alternativa. Čak i one koje su raspoložive, prilično su nelikvidne. Ovaj trend dezinvestiranja na Beogradskoj berzi traje već godinama i čini se da će u ovakvom poslovnom okruženju teško biti načinjen preokret kako bi se građanima omogućilo da ovde plasiraju svoju ušteđevinu.“

Agenti kažu da je poslednjih godina primetno ulaganje u nekretnine. U nekretnine se ulaže kako u gradovima i banjama Srbije, tako i kroz kupovinu stanova u Grčkoj i Turskoj.

Rast cena kratkog daha

U NBS očekuju da će dinarska štednja nastaviti da se povećava i u narednom periodu  Ovo se bazira na predviđanjima da će faktori ukupne inflacije u najvećoj meri biti privremenog karaktera i da će biti iscrpljeni u drugom kvartalu 2022. godine.

NBS je više puta naglasila u svojim saopštenjima da je spremna da reaguje svim raspoloživim instrumentima, blagovremeno i adekvatno na pojačane inflatorne pritiske.

Fotografija: Andre Taissin sa Unsplash