Starije osobe zaražene koronavirusom imaju nekoliko neuobičajenih simptoma. Evo na šta treba obratiti pažnju. Samo, bez panike.
Starije osobe obolele od COVID-19, bolesti koja je uzrokovana koronavirusom, imaju nekoliko neuobičajenih simptoma. To dodatno usložnjava napore da se osigura da stariji dobiju blagovremeno i odgovarajuće lečenje, kažu lekari.
Na COVID-19 obično ukazuju tri simptoma: temperatura, uporni kašalj i nedostatak daha. Međutim, kod starijih osoba – starosne grupe koja je u najvećoj opasnosti od ozbiljnih komplikacija ili smrti usled ove bolesti – možda se ne javi nijedan od ovih simptoma.
Umesto toga, stariji mogu izgledati odsutno – delujući kao druga osoba – rano nakon što su zaraženi koronavirusom. Moglo bi se desiti da spavaju više nego obično ili da prestanu da jedu. Mogli bi izgledati neobično apatično ili zbunjeno, i gubiti orijentaciju u prostoru. Moglo bi se desiti da osete vrtoglavicu i da padnu. Ponekad, starije osobe prestanu da govore ili se jednostavno sruše.
„Sa više postojećih oboljenja, starije osobe nisu tipičan primer, i to sada vidimo i kod bolesti COVID-19“, kaže dr Kamij Vogan, šefica Odseka za gerijatriju i gerontologiju na Emori univerzitetu.
Izmenjen odgovor imunosistema
Razlog ima veze sa tim kako stariji organizam reaguje na bolest ili infekciju.
U starijem životnom dobu, „odgovor imunosistema može otupeti i sposobnost da se reguliše temperatura može biti promenjena“, kaže dr Džozef Auslander, profesor gerijatrije na Šmit medicinskom fakultetu Univerziteta Florida Atlantik.
„Osnovne hronične bolesti mogu maskirati ili ometati znakove infekcije“, kaže. „Neki stariji ljudi, bilo zbog promena koje su vezane za starost ili zbog prethodnih neuroloških problema kao što je šlog, mogu imati izmenjen refleks kašlja. Drugi sa kognitivnim oštećenjem možda nisu u stanju da saopšte svoje simptome.“
Čitanje ranih signala
Važno je prepoznati rane znakove bolesti. Ako se rani simptomi bolesti COVID-19 ne uoče, starijim osobama stanje može da se pogorša pre nego što dobiju neophodnu negu. A ljudi mogu da nastave da izlaze i da se vraćaju u svoje domove bez adekvatne zaštite, rizikujući širenje zaraze.
Dr Sajed, gerijatar iz Atlante, opisuje 80-godišnjeg muškarca koga je lečio sredinim marta. U periodu od nekoliko dana, njegov pacijent koji je imao i srčanu bolest, dijabetes i blago kognitivno oštećenje, prestao je da hoda, postao je inkontinentan i izrazito letargičan. Međutim nije imao ni temperaturu niti je kašljao. Jedini respiratorni simptom kod njega bilo je povremeno kijanje.
Njegova supruga je dva puta zvala hitnu pomoć. Oba puta, zdravstveni radnici hitne pomoći su proverili osnovne vitalne funkcije i konstatovali da mu je dobro. Nakon sledećeg poziva zabrinute supruge, dr Sajed je insistirao da pacijent bude odveden u bolnicu gde je testiran. Bio je pozitivan na koronavirus.
„Bio sam veoma zabrinut za lekare i bolničare koji su bili u njegovom domu i koji nisu imali adekvatnu ličnu zaštitu“, rekao je Sajed.
Svedočenja o različitim slučajevima
Dr Sem Torbati, direktor Hitne pomoći jedne bolnice u Los Anđelesu, opisuje lečenje starijih osoba za koji su isprva primljeni kao pacijenti sa povredama da bi se zatim utvrdilo da boluju od bolesti COVID-19.
„Oni oslabe i dehidriraju. Kada ustanu i zakorače, oni se sruše i ozbiljno se povrede“, kaže dr Torbati.
Torbati je video starije ljude koji su bili izrazito dezorjentisani i nisu mogli da govore. Oni su isprva izgledali kao da su doživeli šlog.
„Kada smo ih testirali, otkrili smo da ono što dovodi do ovih promena jeste uticaj koronavirusa na centralni nervni sistem“, kaže.
Dr Lora Peri, docent medicine na Kalifornijskom univerzitetu u San Francisku je pre nekoliko nedelja imala sličnog pacijenta. Žena, u 80-im godinama, imala je nešto što je ličilo na prehladu pre nego što je postala veoma konfuzna. U bolnici, nije mogla da shvati gde je niti da ostane budna tokom pregleda. Dr Peri je dijagnostikovala hipoaktivni delirijum, izmenjeno mentalno stanje u kome ljudi postaju neaktivni i pospani. Ustanovljeno je da je pacijentkinja pozitivna na koronavirus i još uvek se nalazi na bolničkom lečenju.
Slični simptomi, različit razvoj bolesti
Dr Entoni Peri, vanredni profesor gerijatrije na Medicinskom centru Raš univerziteta u Čikagu priča o 81-godišnjoš ženi sa mučninom, povraćanjem i dijarejom koja je testirana pozitivno na koronavirus u urgentnom centru. Nakon što je primila intravenoznu terapiju, kiseonik i lekove za crevne tegobe, vraćena je kući nakom dva dana i sada se dobro oseća.
Drugi 80-godišnji pacijent na lečenju u Medicinskom centru Raš univerziteta imao je slične simptome – mučninu i povraćanje, ali bez kašlja, temperature i nedostatka daha. Nakon što je utvrđeno da boluje od COVID-19 smešten je na intenzivnu negu i morali su da ga stave na respirator.U čemu je razlika? Ovaj pacijent je slabog zdravstvenog stanja sa „mnogo kardiovaskuarnih problema“, objašnjava Peri. Osim ovoga, nije još uvek jasno zašto su neki stariji pacijenti dobro dok drugi nisu.
Prikupljanje podataka o atipičnim simptomima
Za sada, izveštaji o ovakvim slučajevima bili su na nivou anegdota. Međutim, nekoliko lekara nastoji da sistematski prikupi podatke.
U Švajcarskoj, dr Silvan Ngujen, gerijatar sa Medicinskog centra Univerziteta u Lozani, sastavio je listu tipičnih i atipičnih simptoma kod starijih pacijenata obolelih od COVID-19. Ovaj spisak će biti objavljen u sledećem broju naučnog časopisa „Revue Médicale Suisse“. Među atipične simptome spadaju promene uobičajenog stanja pacijenta, delirijum, padovi, umor, letargija, nizak krvni pritisak, bol pri gutanju, nesvestice, dijareja, mučnina, povraćanje, bol u stomaku i gubitak mirisa i ukusa.
Podaci su prikupljeni iz bolnica i domova za stare u Švajcarskoj, Italiji i Francuskoj, kaže Ngujen. Lekari koji su na prvim linijama borbe protiv virusa treba da pažljivo procene simptome kod starijih pacijenata.
Drugi otežavajući činioci
„Iako često moramo da sumnjamo na COVID-19 jer je bolest toliko opasna za starije stanovništvo, treba uzeti u obzir i mnoge druge stvari“, kaže dr Katlin Unroe, gerijatar sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Indijana.
Starije osobe takođe mogu da imaju loše rezultate jer se njihova rutina promenila. U domovima za stare i ustanovama za dugotrajnu negu, aktivnosti su zaustavljene. „Stanari postaju slabiji i kondicija im slabi jer ne šetaju do i od sale za ručavanje“, kaže.
Kod kuće, izolovani starijim ljudima možda sada nedovoljno pomažu oko uzimanja terapije i drugih osnovnih potreba članovi porodice koji moraju da se drže na odstojanju, kažu stručnjaci. Ili su možda postali apatični i depresivni.
„Nekome je jednostavno loš dan. Međutim, ako senior nije svoj nekoliko dana, apsolutno je potrebno da kontaktirate njegovog lekara ili lokalnu zdravstvenu stanicu“, savetuje dr Kejtlin Von.
„Budite uporni. Ako vas prvi put odbiju, a situacija se ne popravlja, zovite ponovo.“
Kaiser Health News (KHN)
Izvor: fr24news
Fotografija: Evgeni Tcherkasski za Unsplash