Stanovništvo EU ostarilo 2,5 godine tokom proteklih 10

Stanovništvo EU ostarilo je 2,5 godine u proteklih 10 godina. Od 27 država-članica, kod 15 je srednja (medijalna) starost građana manja od srednje starosti celokupne Evropske unije.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Srednja starost stanovništva Evropske unije (EU) dostigla je 44,1 godinu početkom 2021. godine, piše Danas. To je, kako je objavio Eurostat, statistički zavod unije, za dva meseca više od proseka iz 2020. godine.

Medijalna starost ili srednja starost nije isto što i prosečna starost stanovništva. Medijalna starost je broj godina od kojih tačno polovina određene grupe ima više i tačno polovina manje. Dakle, u ovom slučaju, tačno polovina stanovništva EU ima više od 44,1 godine, dok je druga polovina mlađa od 44,1.

To znači i da je za proteklih 10 godina stanovništvo EU ostarilo za dve i po godine. Naime, medijalna starost je bila 41,6 godina prema podacima iz 2011. godine. Dakle, medijalna starost u proseku poraste za tri meseca svake godine. Podsečamo tako da je, npr. 2018. godine srednja starost stanovništva EU bila već 43,1 godinu.

Početkom 2021. godine, 15 država članica je ispod srednje starosti u EU. Srednja starost je bila 38 godina na Kipru, 38,5 u Irskoj i 39,6 u Luksemburgu. Ovo su jedine države članice EU sa srednjom starošću ispod 40 godina.

Sa druge strane, srednja starost je bila 47,6 godina u Italiji, 45,9 u Nemačkoj i 45,8 u Portugalu.

Između 2011. i 2021. ovaj pokazatelj je porastao u gotovo svim državama članicama EU. Za četiri ili više godina je porastao u Španiji, Portugalu, Grčkoj, Irskoj i Slovačkoj. U Švedskoj se, međutim, smanjio – sa 40,8 godina u 2011. na 40,6 godina u 2021.

Stanovništvo je ostarilo u 23 države članice. Ovaj demografski pokazatelj je smanjen ili ostao isti u Belgiji, Nemačkoj, Litvaniji i Holandiji.

Najveći porast srednje starosti između 2020. i 2021. primećuje se, navodi Eurostat, u Irskoj, Španiji, Italiji i Slovačkoj, i to kod svih za 0,4 godine.


Slika
Filip Barlou, Svet kako ga vide kratkovidi ljudi