Svake godine, oko 50.000 Francuza umre prerano usled srčanog udara. Ova konstatacija je uvodna rečenica prikaza rezultata novog istraživanja francuskog naučnog tima, ali i dodatno upozorenje za stanovnike Srbije. Jer isti broj važi i za Srbiju, a Srbija ima oko devet puta manje stanovnika od Francuske.
Posle 45 godine, infarkt miokarda najčešće izazivaju koronarne bolesti, koje, u nekim slučajevima, mogu dovesti do srčanog zastoja. U Francuskoj, 5-7% žrtava srčanog zastoja preživi.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Prema ovom francuskom istraživanju koje je objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine, više od polovine ljudi koji su umrli iznenada od srca, doživelo je znake upozorenja što u velikoj meri ostavlja vremena za intervenciju.
Elua Marižon iz Evropske bolnice Žorž Pompidu i njegove kolege sa Univerziteta Pari Dekart i sa losanđeleskog Sedars Sinaj instituta za srce, proučavali su šta se dešava četiri nedelje pre pojave srčanog udara.
Oni su rekonstruisali događaje kod 839 ljudi koji su bili žrtve iznenadne smrti, ispitujući svedoke i članove porodice i analizirajući zdravstvene podatke iz bolnica i privatnih praksi u regionu.
Bol u grudima je bila najčešći simptom.
Drugi znaci upozorenja su zadihanost pri naporu i gubitak svesti. U dva od tri slučaja, bolovi u grudima su označavali srčane probleme. Bolovi su se javljali u prekidima sve do pojave srčanog udara.
Kada su postojale teškoće pri disanju, one su počinjale nekoliko dana ranije i najčešće su trajale do srčanog udara.
Samo 19% osoba sa ovim simptomima tražilo je medicinsku pomoć. Oni koji su se obratili lekaru imali su šest puta veće šanse da prežive (postižući stopu od 30 odsto šanse za preživljavanje) u odnosu na one koji to nisu učinili.
– Nauk je da ako imate takve simptome, nemojte ih ignorisati. Ako ste u ovakvoj situaciji, idite što pre kod svog lekara. Ne gubite vreme. Ovi novi podaci trebalo bi da motivišu zdravstvenu zajednicu da razvije novu strategiju prevencije – poručuje autor istraživanja.
To jest, zdravstveni radnici bi trebalo da budu u stanju da identifikuju one osobe koje su u neposrednom riziku od srčanog udara.
Trenutno, sprečavanje iznenadne smrti u suštini se zasniva na upravljanju kardiovaskularnim faktorima rizika i na ugradnji defibrilatora kod ljudi sa najvećim rizikom, objašnjavaju naučnici, piše francuski Inserm.