Šrinkflacija – Legitimno prikrivanje poskupljenja

Znate za nju, iako možda niste znali da se tako zove. Možda ste i pre razmišljali o tome zašto se ona dozvoljava, nego ima li ime. Šrinkflacija je, nažalost, sasvim legitiman iako – iz ugla potrošača bar – nefer način poslovanja.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Većini građana je poznat pojam „inflacija“, ali mnogi ne znaju šta je „šrinkflacija“. Pa ipak, većina građana je shvatila da je i šrinkflacija uzela maha.

Šrinkflacija – inflacija koja se održava kroz skupljanje/smanjivanje ambalaže

U korenu termina „šrinkflacija“ lako se primeti onaj poznatiji – inflacija. Kada imamo inflaciju, naš novac vredi manje nego pre nje. Dakle, za istu svotu novca može se kupiti manje robe nego pre inflacije. Inflacija se meri time koliko su robe i usluge postale skupe tokom određenog vremenskog perioda. Najčešće se posmatra poslednjih godinu dana.

Drugi deo termina „šrinkflacija“ potiče od engleske reči „šrink“ (shrink) koja znači „skupljanje, smanjenje“. Umesto da povećaju cenu robe – što neretko odbija kupce, proizvođači smanje pakovanje proizvoda. Na taj način, oni zapravo podižu cenu proizvoda po određenoj količini mere (gramaže, litraže). Razlika je u tome što kupci obično promenu ne primete odmah. Dok shvate da za istu svotu novca kupuju manje, naviknu se. Ili jednostavno ostanu bez izbora.

Ono što je kod šrinkflacije posebno loše jeste to što se kupci osećaju prevarenim. Šrinkflacija je, međutim, sasvim legitiman način poslovanja.

Kako to da šrinkflacija nije – prevara?

Marko Dragić, predstavnik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS), objašnjava da je Direktivom EU, koja je doneta pre desetak godina, proizvođačima data sloboda da ne moraju striktno da se pridržavaju određenog pakovanja. Tako je promena gramaže ili zapremine proizvoda postala legitimna, prenosi Ekapija.

„To nije dovođenje u zabludu potrošača, kao što se to prvobitno mislilo. Sve ono što je transparentno naznačeno smatra se da je ispravno i u skladu sa zakonom i da je potrošač prilikom kupovine imao mogućnost da se upozna sa samom količinom proizvoda“, kaže Dragić.

Proizvođači imaju slobodu da određuju gramažu ili zapreminu sami po svojoj proceni, kaže Dragić. Ne moraju da poštuju količinu koja je bila propisana pravilnicima.

Koji proizvodi su podložni šrinkflaciji?

Do šrinkflacije je, kako navodi Dragić, prvo došlo kod čokolade nekih proizvođača. Oni su smanjili gramažu čokolade sa 100 na 80 grama. Međutim, u svakoj grupi proizvoda sada postoji bar jedan gde je zapremina smanjena.

Tako se prodaje majonez u pakovanju od 266 grama ili ajvar od 390 grama. Umesto litra i po vode ili soka, pakovanje je sad neretko od 1,35 litara. To se može primetiti i na proizvodima za higijenu ili čak, na hrani za kućne ljubimce. Kesice hrane za pse ili mačke koje su nekada iznosile 100 grama, sada su 85 grama. Zapravo, teško je naći proizvod čije pakovanje nije doživelo šrinkflaciju.

Samo kod osnovnih namirnica, brašna i šećera, nema izmena u težini. Na pakovanjima su naznačene iste težine na koje smo i navikli.

Ako i ne možemo da je zaustavimo, važno je da šrinkflaciju primetimo

Marko Dragić naglašava da sveprisutna šrinkflacija ide u korist proizvođačima i trgovcima, a na štetu potrošača. Umanjenjem težine proizvoda, smatra, proizvođači nastoje da nadoknade gubitke.

Potrošači bi prilikom kupovine proizvoda trebalo da obrate pažnju šta piše na ambalaži, kaže Dragić. Šrinkflaciji proizvoda nije moguće stati na put. Važno je, međutim, da je primetimo.

Ukoliko kupac ne gleda kolika je zapremina proizvoda, neće videti da za isti novac dobija manje.

„Obično se pri kupovini gleda cena i kupuje jeftinije. U tom slučaju, kupac se dovodi u zabludu. Misli da je prošao jeftinije, a u stvari je platio namirnicu manje težine“, objašnjava Dragić.

Često se ističe kako je finansijska pismenost građana Srbije izuzetno niska. Ako i nemamo mnogo, bar ne moramo dozvoljavati da nas – misleći da smo nepismeni – varaju da je sve isto i onda kada nije. Manja gramaža znači kraći rok trajanja naših mesečnih primanja. Deset posto, tako posmatrano, nije malo. Ako smo imali da razvučemo na 30 dana, sada smo „kraći“ za tri. A koliko građana nije uspevalo da spoji prvi sa prvim u mesecu i pre šrinkflacije?

Kakve veze sa šrinkflacijom imaju babuške na naslovnoj fotografiji?

Babuške su nam se učinile prigodnom ilustracijom za ovaj tekst jer deluje da sadašnja pakovanja proizvoda taman mogu da stanu u nekadašnja. Baš kao babuške. Sa druge strane, babuške nam dolaze iz krajeva sveta gde sada besne sukobi (i gde se zovu matruške). Za ove sukobe neki smatraju da su u osnovi sadašnjih ekonomskih problema koji obuhvataju celu planetu.

Rat u Ukrajini jeste doveo do povećanja cena goriva i hrane, a smatra se i da je izazvao nestašicu osnovnih dobara.

Međutim, čak i pre nego što je u februaru 2022. godine došlo do vojnih sukoba u Ukrajini, pandemija koronavirusa je uzela svoj danak. Kako podseća Euronews, pandemija je izazvala zatvaranje fabrika, kao i logističke prepreke u izvoznim centrima kao što su oni u Kini. To je, sa druge strane, izazvalo probleme u lancu snabdevanja i nestašice. Ovo je povećalo cene robe i troškove prevoza robe.

Ne moramo ni znati, ako nismo ekonomisti, šta je tačno u korenu ove ekonomske krize. Ali babuške, čini nam se, ostaju dobra ilustracija kako naizgled isto postaje sve manje.

Fotografija: Julia Kadel sa Unsplash