Srbin je stariji od prosečnog Evropljanina, a svake godine je 40.000 manje rođenih nego umrlih. Parovi se sve kasnije odlučuju da osnuju porodicu, a migracije se ne zaustavljaju. Ako se taj trend nastavi, 2060. gobine biće nas kao 1927. godine.
Stanovništvo u Srbiji spada među najstarije populacije na svetu, jer se više od pola veka suočava s nedovoljnim rađanjem. Svake godine u našoj zemlji nestane jedna opština veličine Ćuprije.
Svake godine 40.000 je manje rođenih od umrlih, stariji smo od prosečnog Evropljanina. Žene se kasnije odlučuju da rađaju, najčešće između 30 i 34 godine, a migracije se ne zaustavljaju.
Demografi u obzir uzimaju nepovoljne društveno-ekonomske prilike u zemlji, ne prognoziraju poboljšanje – otuda pretpostavka da će narednih desetak godina biti nastavljen pad fertiliteta.
– Ako bi se te pretpostavke ostvarile onda bi Srbija 2060. godine imala 4,9 miliona stanovnika, vraćamo se na broj stanovnika iz 1927. godine. Da bi bila prosta reprodukcija potrebno je da svaka žena rodi 2,1 dete u proseku, da bi bila zamena generacija – objašnjava demograf Vladimir Panev.
Da bi se to desilo nužni su ekonomski preduslovi, svesni su i demografi i političari. Predsednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović kaže da neće tolerisati stvari poput otpuštanja trudnica:
– Sve kasnije se odlučuju da imaju potomstvo, ali zato što je teža ekonomska situacija, nego pre 30 godina. Moramo da preokrenemo trend i da pomognemo da u zemlju dođu investicije i otvore radna mesta koja će mlade ljude zaposliti – dodaje Stefanović.
Predsednik Vlade Srbije Ivica Dačić ističe da je natalitet tema broj jedan, i u Ujedinjenim nacijama u septembru 2014. godine (Dačić u UN: Zabrinjavajući demografski pokazatelji u Srbiji).
Ako se uzme u obzir visoka projekcija, odnosno naglo povećanje fertiliteta, Srbija bi i u tom slučaju imala milion stanovnika manje 2060. godine, javio je Tanjug, prenosi B92.