Svi koji rade na povremenim poslovima – sezonski radnici

Svi koji rade na povremenim poslovima, bilo da su u pitanju kućne pomoćnice, šetači pasa ili moleri, mogli bi da zakonski dobiju status sezonskih radnika. Time bi im bile obezbeđeni, bar u teoriji, zdravstveno i penzijsko osiguranje.

Izmenama Zakona o radnom angažovanju na sezonskim poslovima, trebalo bi da se mnogi koji rade u sivoj i crnoj zoni zvanično svrstaju u sezonske radnike.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Sezonski radnici u poljoprivredi

Prošle godine su zakonom povremeni radnici u poljoprivredi prepoznati kao sezonski. Kažu da je, usled toga, 358 odsto manje radnika zatečeno da radi na crno 2019. nego 2018. godine. Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede kaže da je skoro 30.000 ljudi ušlo u legalne tokove. Ranije ih je bilo tek nekoliko stotina.

„Imate sigurnost za te radnike, jer imaju penzijsko osiguranje, imaju zdravstveno u slučaju povrede na radu. Poslodavci su sigurniji jer ne moraju svakog trenutka da misle šta će da se desi ako nije zaokružen taj pravni okvir“, kaže Nedimović.

Svi na povremenim poslovima – sezonski

Isti scenario zaštite mogle bi da dobiju i kućne pomoćnice, dadilje, šetači pasa, sakupljači otpada, ali i građevinski radnici i majstori za popravke.

U Građevinskoj komori Srbije ne sumnjaju da će doprinose za ovu vrstu radnika uplaćivati preduzeća, ali nisu sigurni da će tako biti i sa fizičkim licima.

„Građanin, fizičko lice teško da će moći da im lično plaća doprinose. Iako za svaki posao, pa čak i u kući, moraju da se prijave radovi, da budu negde registrovani. Međutim, retko ko radi“, kaže Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije.

U Ministarstvu rada nemaju odgovor

Kako će ih država motivisati da sa prijavama radnika počnu i kako bi to moglo da izgleda, u Ministarstvu rada nemaju odgovor.

U Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj – NALED objašnjavaju da bi sistem evidencije kućne pomoćnice, na primer, bio sličan modelu prijave radnika u poljoprivredi.

„Ako ona danas dođe vi preko mobilne aplikacije prijavite. Broji se broj dana tokom meseca koliko ste je angažovali. Vama na kraju meseca od Poreske uprave na mejl stiže rešenje koliko ste je angažovali. Ako je to pet dana puta 300 dinara, to je 1.500 dinara koje treba na kraju meseca da uplatite za njene doprinose“, objašnjava Irena Đorđević iz NALED-a.

Time kućna pomoćnica dobija mogućnost da ode kod lekara i zaradi penziju, kažu na RTS-u. Nema objašnjenja zašto bi neko prijavljivao kućnu pomoćnicu ili bilo kog radnika ovog tipa. Ko će i kako to kontrolisati? Ministarstvo rada?

Radno vreme sezonskog radnika ne sme biti duže od 12 sati. On kod jednog poslodavca ne može ostati duže od 120 dana u toku godine.

Izvor: RTS
Fotografija: Banksy

Mogli bi vas zanimati vesti i tekstovi: