Rezultati ankete Pristupačnost zdravstvene i socijalne zaštite starijima u vreme pandemije

U saradnji sa Udruženjem građana Snaga prijateljstva – Amity, od 26. aprila do 10. maja 2021. godine, Penzin je sproveo anketno istraživanje na temu: „Koliko su institucije državnog sistema zdravstvene i socijalne zaštite pristupačne starijima u vreme pandemije COVID-19“. Rezultati ankete ne iznenađuju, ali upozoravaju.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Anketa je objavljena u okviru teksta Pristupačnost zdravstvene i socijalne zaštite starijima u vreme pandemije (anketa), ali i samostalno na društvenim mrežama Fejzbuk i Tviter. Zamolili smo da je popune čitaoci koji su stari 65 ili više godina ili da to učine njihovi srodnici u njihovo ime. Anketu je popunilo 312 ispitanika.

Pristupačnost državnih zdravstvenih usluga starijima u vreme pandemije

Prva dva pitanja su bila obavezna, te su ih i popunili svi učesnici anketnog istraživanja. Odgovori na oba pitanja nedvosmisleno ukazuju da je pristup zdravstvenim uslugama starijim ne-kovid pacijentima bio otežan u vreme nakon vanrednog stanja.

Prvo pitanje „Da li smatrate da je Covid-19 otežao pristup uslugama državne zdravstvene zaštite u odnosu na period pre pandemije?“ imalo je ponuđena tri odgovora. Velika većina ispitanika je izabrala odgovor „Da, značajno„.

  • Da, značajno – 272 osobe (87,2 %)
  • Da, u manjoj meri – 33 osobe (10,6%)
  • Ne, isto je kao što je i bilo – 7 osoba (2,2 %)

Na drugo pitanje „Koliko je lako ostvariti pristup izabranom lekaru ili lekaru opšte prakse?“ od učesnika ankete smo tražili da ocene pristup ocenom na skali od 1 do 5. Dve trećine ispitanika je dalo ili ocenu 1 ili 2.

  • 112 osoba (odnosno više od trećine – 35,9 odsto) dalo je ocenu 1
  • 96 (nešto manje od trećine – 30,8 %) dalo je ocenu 2
  • 57 (18,3%) ocenu 3
  • 24 (7,7%) dalo je ocenu 4
  • 23 (7,3%) dalo je ocenu 5.

Učesnici ankete su za pristupačnost izabranom lekaru ili lekaru opšte prakse dali prosečnu ocenu 2,19.

***

Osobe koje su popunjavale anketu mogle su, ukoliko su želele, da ostave komentar u vezi sa uslugama zdravstvenog sistema. Većina komentara veoma dobro ilustruje pristupačnost zdravstvenih usluga starijima u vreme nakon vanrednog stanja.

„Kod nas u Zlotu izabrani lekar jedan dan radi u ambulanti jedan ide na teren a ponekad i u kovid ambulantu pa zovemo telefonom i kad zakaže mi tad idemo.“

„Rekli su mi da mi je izabrani lekar u kovidu i zatvorila mi je sestra vratanca od šaltera, toliko…“

„Sve je sada drugačije nego što je bilo pre pandemije. Uglavnom su zdravstveni radnici angažovani u ambulantama i odeljenjima/bolnicama u kovid sistemu, ovo drugo funkcioniše ali slabo. Lekaru idu oni koji baš moraju. Dobro je da daju lekove u apotekama pa i ne mora često da se ide lekaru. Za specijaliste je teško. Operacije se uglavnom odlažu“

„Godinu dana moji roditelji ne uspevaju da obave preglede koji su još prošle godine u martu bili zakazani pa odloženi što zbog vanrednog stanja, što zbog korone jer je rizik preveliki. Jedino što su uspeli da urade je pregled krvi u privatnoj laboratoriji blizu kuće. Dežurni lekari u DZ su na vakcinacijama, ostali specijalisti raspoređeni na druge klinike. RASULO….ko nema para da ide privatno umiraće polako“

„Ukoliko imate koronu sve je teško dostupno što nije običan redovni kovid pregled, a i na njega se čeka po par sati. Ukoliko nemate koronu onda je teško jer ukoliko nije prehitno neće vas primiti, ili treba da dokazujete da nemate koronu.“

„Kućna nega i previjanje je nedostupno.“

„Zavod za gerontologiju u Beogradu je na izuzetno velikoj visini po kvalitetu usluga, ja sam iskreno oduševljena organizacijom, požrtvovanjem i korektnošću.“

***

Uz treće pitanje „Koliko je lako ostvariti pristup specijalističkim dijagnostičkim i terapeutskim procedurama“ bilo je navedeno 13 različitih specijalista za koje smo procenili da starije osobe najčešće odlaze. Za svakog od njih, ukoliko su koristili uslugu, ispitanici su mogli da izaberu neki od tri ponuđena odgovora: nimalo lako; umereno lako; izuzetno lako.

Najveći broj ispitanika ocenio je da pristup specijalistima nije nimalo lak: endokrinologu u 90 odsto slučajeva, kardiologu u 89 odsto slučajeva, pulmologu, ortopedu i gastroenterologu u po 86 odsto slučajeva…

Ono što se može izvući kao zaključak jeste da su ispitanici želeli strogim ocenama da ukažu na njihovu procenu da je pristup zdravstvenom sistemu i kada su u pitanju specijalisti – loš u vreme pandemije.

„Lekar je posumnjao da imam rak pankreasa i uputio me da uradim biopsiju jetre. Kada sam otišao na kliniku da se raspitam rekli su mi da se čeka šest meseci. Sutradan sam pronašao istog stručnjaka u privatnoj bolnici i tamo su mi rekli da može za dan ali da to košta 150.000 dinara.“

„Ne mogu da dođem do svog doktora na hematologiji Niš jer je u kovid bolnici od novembra prošle godine.“

„Ja već 5 meseci čekam na zračenje posle operacije dojke. Do bilo kakve informacije je izuzetno teško doci s obzirom da živim u Kraljevu a zračenje treba da obavim u KC Kragujevac.“

„Specijalističke preglede možete samo privatno da obavite i platite. SVE.“

„Onkologu je trebalo da idem pa sam morala privatno.“

„Kod svog lekara, mi u Kladovu možemo da dođemo. Problem je doći do specijaliste. Kod nas nema ortopeda, nema ušnog, nema očnog lekara pa onda oni koji baš moraju da idu, idu u Zaječar, Bor ili u Negotin.“

„Kod fizijatra se sada čeka jako dugo. Pre korone se čekalo 4 meseca, a sada mnogo duže. Teško je doći do specijalista. Trebala sam da operišem kataraktu, nisu mogli da me stave na listu, pa kada sam našla vezu, stavili su me za jun.“

***

Na četvrto i peto pitanje, od ispitanika je traženo da daju ocenu na skali od 1 do 5 za pristup bolničkom lečenju, odnosno rehabilitacionim tretmanima.

Ocenu na četvrto pitanje „Koliko je lako ostvariti pristup bolničkom lečenju?“ dalo je 252 ispitanika:

  • 152 osobe (60,3%) dalo je ocenu 1
  • 63 osobe (25%) dalo je ocenu 2
  • 26 (10,3%) dalo je ocenu 3
  • 7 (2,8%) dalo je ocenu 4
  • 4 (1,6%) dalo je ocenu 5.

Prosečna ocena za pristupačnost bolničkom lečenju je 1,6. Mnogo je teže ostvariti pristup bolničkom lečenju, nego izabranom lekaru. Na to ukazuju i komentari:

„Čeka me operacija oba kuka, pre pandemije sam bila na listi za čekanje šest meseci do operacije sada godinu ipo do dve godine.“

„Sve operacije koje nisu životno ugrožavajuće se odlažu do daljnjeg, moja majka je privatno operisala tanko crevo koje je puklo od zračenja (onkološki pacijent). Nedelju dana su je šetali od Narodnog fronta, Urgentnog, Kliničkog, Instituta za onkologiju da bismo na kraju platili privatno jer ‘nije bilo hitno’ a žena je bila u agoniji od bolova.“

„U bolnicu retko koga pošalju.“

„Za bolnicu ponovo se mnogo čeka na operacije a sada su stari u strahu pa i sami sve odlažu i plaše se da idu baš zbog korone.“

***

Najlošiju prosečnu ocenu učesnici ankete su dali pristupu rehabilitacionim tretmanima – 1,41.

Njih 260 je dalo odgovor na peto pitanje „Koliko je lako ostvariti pristup rehabilitacionim tretmanima?„.

  • 180 osoba (odnosno 69,2%) dalo je ocenu 1
  • 57 osoba (21,9%) ocenu 2
  • 20 osoba (7,7%) dalo je ocenu 3
  • 1 osoba (0,4%) dala je ocenu 4
  • 2 osobe (0,8%) dalo je ocenu 5.

Učesnici u anketi su ostavljali i komentare koji se tiču rehabilitacionih tretmana:

„U Domu zdravlja, rehabilitacione tretmane rade samo za hitne slučajeve i ništa drugo već više od godinu dana.“

„Na rehabilitaciji sam u Sokobanjskoj. Sve privatno plaćam.“

***

Iz zaključka UG Snaga prijateljstva – Amity u vezi sa delom ankete koji se tiče pristupačnosti zdravstvenih usluga starijim građanima:

„Prema ocenama iz sprovedene ankete, može se zaključiti da starije osobe tokom pandemije najlakše mogu pristupiti svom izabranom lekaru, a za sve ostalo je teško, ili praktično neizvodljivo. U boljem položaju su svakako stariji koji su materijalno dobrostojeći, ili su to članovi njihovih porodica, pa mogu priuštiti usluge privatnog zdravstvenog sektora. Međutim, nemali broj je i onih koji nemaju finansijske mogućnosti da koriste usluge privatnog sektora, te je stoga potrebno učiniti dodatni napor kako bi usluge zdravstvene zaštite iz državnog sistema bile dostupnije svima kojima su potrebne.“

Pristup uslugama iz sistema socijalne zaštite

Poslednje pitanje bilo je u vezi sa pristupom uslugama iz socijalne zaštite starijima tokom trajanja pandemije. Na pitanje „Koliko je lako ostvariti pristup uslugama iz sistema socijalne zaštite?“ tražili smo da odgovore oni učesnici ankete koji su koristili neku od usluga. Ukupno 147 ispitanika je dalo odgovore.

Centar za socijalni rad

  • Nimalo lako – 78 (53,0%)
  • Umereno lako – 67 (45,5%)
  • Izuzetno lako – 2 (1,5%)

Pomoć u kući

  • Nimalo lako – 102 (74,4%)
  • Umereno lako – 32 (23,4%)
  • Izuzetno lako – 3 (2,2%)

Ustanova smeštaj – domovi, prihvatilišta i porodični smeštaj

  • Nimalo lako – 93 (74,4%)
  • Umereno lako – 29 (23,2%)
  • Izuzetno lako – 3 (2,4%)

Druga usluga socijalne zaštite

  • Nimalo lako – 81 (63,2%)
  • Umereno lako – 47 (36,8%)
  • Izuzetno lako – 0 (0,00%)

Kao i u slučaju usluga iz zdravstvenog sistema, učesnici su mogli da ostave komentare:

„U Centru za socijalni rad rade, ali slabije primaju, kad neko od zaposlenih ima kovid i ne primaju, samo telefonom. Klub za stare još nije proradio od početka vanrednog stanja, gerontodomaćice su od skora pošle opet na teren.“

„Znam da moja komšinka već dve godine čeka da je uključe u usluge pomoći u kući-da joj dolazi gerontodomaćica.“

„U udruženju penzionera se ne okupljamo, jer je zabranjeno okupljanje.“

„Mnogo nam fali što nema okupljanja u klubu od početka pandemije a gerontodomaćice su od skora počele opet da odlaze i pomažu nemoćnima u kućama.“

„Pomoć u kući nema u selima samo u Nišu. Idu kod onih kod koji su išli i ranije a nove ne primaju ili se dugo čeka.“

„U Dom ne primaju stare koji boluju od covida a ne mogu da dobiju ni gerontodomaćicu.“

***

UG Snaga prijateljstva – Amity u vezi sa pristupačnošću usluga socijalne zaštite zaključuje:

„Uloga sistema socijalne zaštite i jeste da u vanrednim situacijama, poput pandemije Covid 19, mobiliše sve raspoložive resurse da budu od pomoći ugroženom stanovništvu u adekvatnom zbrinjavanju i svoj ostaloj potrebnoj socijalnoj podršci. Imamo naučene lekcije iz ove pandemije da u budućim sličnim situacijama ne ostavljamo najnemoćnije bez potrebne podrške.“

Kompletan tekst zaključaka istraživanja možete pročitati na sajtu Udruženja Amity: Istraživanje o pristupačnosti usluga zdravstvene i socijalne zaštite starijim građanima tokom pandemije COVID-19

Ova anketa je deo projekta udruženja građana “Snaga prijateljstva” – Amity koji je dobio podršku projekta Vlade Švajcarske “Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT” koji sprovode Helvetas – Swiss development organization i Građanske inicijative.

Ilustracija: Deo slike g. Aleksandra Babovića