Privreda Srbije – Kumulativni efekti krize na jesen

Postoji realna opasnost da se kumulativni efekti krize u privredi osete već na jesen 2020. Zbog toga bi moglo doći do većeg broja otpuštanja i gašenja firmi. Ovo je zaključak istraživanja koje je sprovela „Mreža za poslovnu podrušku“.

Mreža za poslovnu podršku, na osnovu stalne komunikacije sa svojim članstvom i više različitih istraživanja privrednih asocijacija u Srbiji, ukrstila je prikupljene podatke, kako bi se realno sagledalo trenutno stanje u privredi.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Nakon izbijanja pandemije Covid-19 i posle ukidanja vanrednog stanja u Srbiji, 6. maja 2020, celokupna privreda, a posebno mala i srednja preduzeća (MSP), ušla su u fazu stabilizacije svog poslovanja koja traje do danas.

Karakteristike faze stabilizacije

  • Smanjeni obim prometa i prihoda u odnosu na pretkrizni period.
    (U najvećem broju MSP to je na nivou između 15 i 30 odsto. Međutim, u veoma pogođenim granama, kao što je turizam, taj pad je na nivou 40-90 odsto u odnosu na prethodnu godinu.)
  • Vreme isporuke i rokovi plaćanja u spoljnotrgovinskoj razmeni sa inostranstvom su se povećali.
    (Pre krize, kupci i klijenti iz inostranstva su plaćali u roku od 30 do 45 dana. Sada se to povećalo na 60 do 90 dana.)
  • U skoro 60 odsto MSP izvršena je reorganizacija rada, što je opet otežalo i usporilo njihovo funkcionisanje.
    (Deo zaposlenih ili još uvek radi od kuće ili su na drugi način podeljeni u okviru firme. Međusobna komunikacija zaposlenih se usporila i pogoršala zbog novonastalih okolnosti i zato što su kolege, koje su navikle da rade zajedno, razdvojene.)
  • Više od 65 odsto menadžera MSP kaže da je veoma zabrinjavajuće što se ne ugovaraju novi poslovi za jesen ili početak naredne godine, posebno sa partnerima iz inostranstva. Smanjen je i obim ugovaranja sa domaćim partnerima.
    (Ovo je posledica izostanka međunarodnih sajmova, poslovnih konferencija i otežanih uslova za putovanje i ulazak u određene zemlje.)
  • Rokovi plaćanja na domaćem tržištu imaju tendenciju daljeg produžavanja.
    (Prosečan rok plaćanja pre izbijanja krize bio je oko 135 dana.)
  • 72 odsto menadžera MSP naglasilo je da u ovoj godini mora da odustane od ulaganja u mašine, opremu i edukaciju zaposlenih, kako bi sačuvali sredstva za održanje poslovanja svojih firmi.
    (Ovo je loše, jer to znači da će produktivnost na staroj opremi opasti i cena proizvodnje porasti. Time se umanjuje konkuretnost na domaćem i inotržištima.)
  • 44 odsto menadžera MSP smatra da će do kraja godine morati da sprovede dalje racionalizacije poslovanja. U njih spadaju smanjenje proizvodnje, zarada zaposlenima, pa čak i otpuštanja, ako to bude nužno.
    (74 odsto menadžera će se boriti da zadrže zaposlene dokle god mogu, jer im obučeni ljudi trebaju i nije lako pronaći adekvatnu radnu snagu.)
  • 63 odsto menadžera smatra da u sadašnjim uslovima pada prihoda ne mogu da izdrže isti nivo poreza, doprinosa i brojnih parafiskalnih nameta koje plaćaju. To će, smatraju, biti razlog zašto će morati da vrše racionalizaciju u poslovanju.
    (Menadžeri MSP dodatno smatraju da vlada mora nivo opterećenosti privrede da prilagodi trenutnom nivou prihoda. Inače, direktno tera kompanije da odustanu od investicija, smanje proizvodnju, zarade i broj zaposlenih.)

Zaključak

Postoji realna opasnost da se svi efekti krize u privredi kumuliraju u jesenjim mesecima. Dodatnu otežavajuću okolnost predstavljaće i to što odloženo plaćanje poreza i doprinosa za period mart-maj 2020, poreza na dobit, rate kredita za likvidnost, plaćanje zakupa poslovnog prostora dospeva na naplatu početkom 2021. Za mnoga mala i srednja preduzeća koja do tada ne vrate nivo prometa na pretkrizni nivo, ovo će biti veliko opterećenje. Ona će, naime, morati paralelno da servisiraju tekuće troškove poslovanja i sva navedena odložena plaćanja.

Okvirna analiza pokazuje da će na jesen i početkom 2021. godine, zbog svega navedenog, biti ugroženo između 90.000 i 120.000 radnih mesta u privredi. Između 18 i 25 hiljada firmi i preduzetničkih radnji može se ugasiti i dobar deo njih preći u sivu zonu.

Izvor: Mreža za poslovnu podršku
Fotografija: Markus Spiske sa Unsplash

Podsećamo i na tekstove: