Početna Magazin Godine Ponudite pomoć negovatelju starije osobe – i reči podrške znače

Ponudite pomoć negovatelju starije osobe – i reči podrške znače

Ponudite pomoć negovatelju starije osobe – i reči podrške znače

U SAD se septembar obeležava i kao mesec zdravog starenja. Tim povodom Senior Advisor podseća da samo u toj zemlji oko 10 miliona odraslih građana starijih od 50 godina brinu o svojim ostarelim roditeljima, a velik deo njih je na granici finansijske, fizičke i emotivne iscrpljenosti…

Reč je o pacijentima sa dijagnostifikovanom demencijom, Alchajmerom, Parkinsonom, ili drugim problemima koji dolaze sa starenjem.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Iako je fokus Meseca zdravog starenja (Healthy Aging Month) na osobama koje zalaze u pozne godine života, Senior Advisor upravo želi da podseti i na armiju ljudi koja, pored svojih svakodnevnih aktivnosti, paralelno pomaže i nekoj bliskoj osobi – nimalo lak zadatak.

Njihova odgovornost nije samo novčana već i emotivna, i fizička, i zato ume da bude veoma opterećujuća, pa čak i rizična za staratelja.

Neke statistike iz SAD pokazuju razmere problema negovatelja:

  • 37% staratelja ima maloletnu decu ili unuke koji žive sa njima (mlađi od 18 godina)
  • 34% staratelja zapravo se stara o dve ili više osoba
  • kod više od 10% staratelja utvrđeno je pogoršano zdravstveno stanje.

Ova situacija ne ugrožava samo staratelja već i sve oko njega/nje. Svaki sedmi staratelj morao je da menja radno vreme ili raspored na poslu zbog svojih obaveza u vezi sa negovanjem starije osobe, ili da jednostavno da otkaz kako bi mogao da se potpuno posveti ovom zadatku.

Pored toga, preko 20 odsto negovatelja ispoljava depresiju, dok je, na primer, taj procenat kod žena preko 50 godina oko osam odsto.

Naravno, negovatelji ponekada doživljavaju i veoma lepe trenutke, a njihova posvećenost je od velikog značaja za društvo u celini.

Senior Advisor podseća na slučajeve kada veza dece sa roditeljima tek u ovakvom odnosu dostigne svoju punoću, čak i kada roditelj pati od nekih kognitivnih problema.

Ipak, podsećaju i da bi trebalo da obratimo pažnju na negovatelje:

  • Ako primetimo da se negovatelj povlači u sebe i više ne uživa u stvarima koje je voleo treba da pitamo da li je sve u redu, možemo li pomoći?
  • Ako negovatelj pokazuje promene apetita ili gubitka telesne mase, ili ima problem sa nesanicom, može umesto njega ponekad otići u posetu, ili mu naručiti hranu, ili preuzeti neku od obaveza.
  • Obratimo pažnju na znake umora, stresa, ozlojeđenosti, iznurenosti i razdražljivosti…

Negovatelju treba ponuditi pomoć i čak i kada ne znamo šta bismo tačno mogli da učinimo. Ponekad im je dovoljno samo da neko razume pod kolikim su pritiskom pa već i to može olakšati bar neke sate ili dane.