Ponovo, priča o povećanju penzija

Ponovo se u Srbiji javlja priča o povećanju penzija. Potrebne su nam, u ovo doba krize, dobre vesti. Ali, da li je priča o povećanju penzija zaista vest?

Proteklog vikenda, na samom kraju meseca avgusta 2020. godine, mediji u Srbiji su ponovo brujali o najavljenom povećanju penzija. Najava je došla ni od koga drugog već od samog predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Govoreći tokom gostovanja na TV Pink o ekonomskim merama, pomoći privredi i predstojećim izazovima sa kojima se privreda u Srbiji suočava, Vučić je najavio i povećanje penzija.

„Država dobro stoji. Penzionerima u ovom trenutku mogu da kažem da će imati ne samo očuvanje penzija, već i povećanje penzija. I to svakako ne beznačajno. Usvojili smo švajcarski model, imali smo minimalni rast cena 1,4 posto. Kad to dodate na značajno povećanje plata, to nije nimalo beznačajan rast penzija“, rekao je Vučić.

Zašto kažu povećanje kad misle na usklađivanje?

Sam predsednik, dakle, kad govori o „povećanju“, spominje švajcarski model.

Švajcarski model je od 1. januara 2020. godine uveden u Srbiji. U pitanju je način usklađivanja penzija. Postoje različiti načini, a Srbija se odlučila za švajcarsku formulu.

Švajcarski model podrazumeva usklađivanje penzija 50 odsto sa inflacijom i 50 procenata sa rastom zarada.

Kako je svojevremeno objasnio Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta Srbije, ova formula omogućava, sa jedne strane, da se ne smanjuje realna kupovna moć penzija (indeksacija za inflaciju). Sa druge strane, omogućava da se realna kupovna moć uvećava (indeksacija sa zaradama).

Dakle, da bi penzioneri ovo usklađivanje osetili kao povećanje, odnosno kao porast penzije zahvaljujući kome će imati i veću kupovnu moć, prvo bi plate u Srbiji morale biti povećane.

U gorenavedenoj izjavi Aleksandra Vučića takođe se spominje „značajno povećanje plata“. Budući da plate nisu povećane, očigledno se misli na neko buduće povećanje.

Da li je moguće povećanje plata?

„Od podizanja BDP-a nam zavisi povećanje i plata i penzija“, izjavio je predsednik Vučić.

Da li je, uz sav optimizam srpskih vlasti, moguć značajan rast BDP-a u uslovima svetske krize izazvane koronavirusom?

Fiskalni savet je u julu upozorio na štetne posledice davanja po 100 evra svim stanovnicima Srbije. Zbog te mere, do kraja 2020. godine „deficit države iznosiće rekordnih sedam odsto BDP, što je oko tri milijarde evra, a javni dug na kraju godine biće preko 60 odsto BDP-a“.

Hvaleći se rekordno niskom nezaposlenošću, Vučić je objasnio da je do nje došlo zbog promišljenih mera vlade i isplaćivanja tri minimalca uz uslov da se ne otpusti više od 10 odsto radnika. Sam Vučić kaže da je zahvaljujući toj meri izvestan broj ljudi zaposlen.

Ako se ovo ima u vidu, onda je logična zabrinutost sindikata i Fiskalnog saveta da će na jesen i zimu doći do otpuštanja radnika. Dakle, kako nestanu efekti ove mere.

Kako navodi Radmilo Marković u 1547. broju nedeljnika „Vreme“, sindikati procenjuju da bi stotine hiljada ljudi moglo da izgubi radno mesto. Procena Fiskalnog saveta je – od 30 do 50.000 izgubljenih radnih mesta.

Ovde je, naravno, reč o privatnom sektoru. Ali hoće li, u takvim uslovima, biti moguće povećanje plata u javnom?

Ministar finansija Siniša Mali kaže da „privreda raste“ navodeći da je priliv u budžet iz meseca u mesec sve veći.

Milan Ćulibrk, urednik „NIN„-a, u 3635. broju ovog nedeljnika piše da su u julu mesecu 2020. godine prihodi od PDV-a bili za 10 odsto manji nego u julu prethodne godine. Pri tom, analize ovog nedeljnika pokazuju da je jul mesec po pravilu drugi najbolji mesec u godini po prilivu novca od PDV-a.

MMF – vazda važan igrač

„Mi ćemo u narednih nekoliko dana imati informaciju oko planiranog povećanja penzija za narednu godinu, s obzirom da upravo završavamo analizu rasta plata i inflacije do septembra“, rekao je Siniša Mali.

Mali je takođe naveo da će na sastanku sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u oktobru jedna od tema biti „dorada švajcarskog modela rasta penzija“.

MMF, sa svoje strane, smatra da povećanja penzija i plata u javnom sektoru treba ograničiti.

Da zaključimo…

Priča o povećanju penzija je, zapravo, priča o usklađivanju penzija sa troškovima života i rastom plata. Ako samo troškovi života budu rasli, usklađivanje niko neće osetiti kao boljitak. Korišćenje pojma „povećanje“ može biti opravdano samo u slučaju da plate porastu.

Hoće li i na osnovu čega plate rasti, ostaje da vidimo.

Do tada, ko voli, može uživati u lepim pričama. Za radovanje boljitku treba, ipak, sačekati da se novac od te „povišice“ nađe u našem džepu. Oni što stavljaju bombastične naslove, žive od toga. Penzioneri od priča ne mogu da žive.

I za kraj, da podsetimo: ako novca za povećanje ima, onda prvo treba vratiti ono što je navodno „pozajmljivano“ od penzionera Srbije od jeseni 2014. godine.

Tekst i fotografija: Penzin.rs