Prof. Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko u intervjuu za časopis „Nova ekonomija“ ocenjuje da bi bilo dobro ponovo dati 100 evra. Ali i da ih ne treba dati penzionerima.
„Ne vidim da se išta radi na tome da se pomogne onima koji su najgore prošli u ovoj krizi. Oni nisu lako vidljivi, država bi trebalo da se potrudi da ih nađe. Drugi način je da se ponove ona davanja od 100 evra. Ali ponovna isplata pomoći ne bi trebala da ide penzionerima“, rekao je Mihail Arandarenko, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, za „Novu ekonomiju„.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Prof. Arandarenko objašnjava da je i on bio protiv te mere na početku. Razlog njegovog negativnog stava tada jeste što je novac dat svima.
Tada su mnogi ekonomisti kritikovali ovu meru kao nešto što nema efekta, a potrošen je veliki novac. Podsećamo, Vlada Srbije je potrošila 600 miliona evra za isplatu pomoći od 100 evra svima koji su se prijavili.
Mihail Arandarenko, međutim, naglašava da je ta mera veoma uticala na smanjenje nejednakosti i siromaštva u Srbiji.
„Meni se ta mera (100 evra) uslovno dopala jer pokazuje snagu osnovnog dohotka u ovakvim situacijama. Naše vlasti, naravno, nisu imale svest o tome, mislili su da će tako da povećaju tražnju“, kaže.
Ova mera je, prema njegovom mišljenju, pomogla da se nadoknadi gubitak koji je imalo mnogo ljudi.
„Ja lično ne bih imao ništa protiv da se ponovi 100 evra. Ali deci, ne penzionerima“, izričit je.
Situacija sa penzijama – povratak u 2009.
Prof. Arandarenko kaže da ga aktuelna situacija sa povećanjem penzija podseća na 2009. godinu.
„Sad su podigli penzije, što veoma liči na 2009. godinu kad su dobili povećanje, a dobili su još jedno vanredno. Sad opet to rade u istoj situaciji“, rekao je za „novu ekonomiju“.
Prethodnu jednokratnu pomoć penzionerima od 4.000 dinara označava kao „nepotrebnu i razbacivanje“.
„Bolje da su deci dali pare. Da su dali deci, siromaštvo dece bi palo jer je siromaštvo veće među decom nego penzionerima. Deca su boljka i u normalnim okolnostima“, zaključio je prof. Mihail Arandarenko.
Izvor: Nova ekonomija
Fotografija: Steve Buissinne sa Pixabay