Sve veći broj ljudi podrazumeva i sve veći broj potrebnih mesta za sahranjivanje. Rešenje postoji, treba ga samo potražiti otvorenog uma.
Na beogradskim grobljima postaje tesno pošto ponestaje mesta za sahranjivanje. U vreme pisanja ovog teksta – mart 2017. godine, samo je još 4.000 slobodnih, što je dovoljno tek za jednu prosečnu godinu, piše Blic.
Orlovača, Lešće, Nova Bežanija i Zbeg jedini su otvoreni za nove sahrane, dok na ostalih šest grobalja nema uslova za proširenje, pa se na njima sahrane obavljaju samo u postojeća grobna mesta.
„Najkritičnije je na Lešću, gde trenutno ima oko 750 raspoloživih mesta, pri čemu postoji mogućnost za izgradnju još izvesnog manjeg broja grobova, dok je polovina slobodnih na Orlovači“, kažu iz JKP „Pogrebne usluge“.
Šest zatvorenih beogradskih grobalja
Novo groblje, Zemunsko, Centralno, Topčidersko, Banjičko i Staro bežanijsko su zatvorena groblja jer nema mogućnosti za njihovo proširenje.
Proširenje je stoga neminovno na otvorenim grobljima, kao što su Nova Bežanija i Lešće, ali nerešeni imovinsko-pravni odnosi koče otkup zemljišta u okviru već skupih planova.
„Realna cena izgradnje grobnog mesta je oko 250.000 dinara. U to ulaze infrastruktura, rasveta, zelenilo i projekti. Od toga građani plaćaju tek nešto više od 16.000 dinara“, navode iz ovog komunalnog preduzeća.
Srpska prestonica nije usamljena u nedostatku grobnih mesta, napominju iz JKP „Pogrebne usluge“. U istoj nevolji su veliki gradovi širom sveta. Kremacija i interna ekshumacija, sudeći po iskustvu evropskih metropola, smanjile bi stisku.
„U cilju ostvarivanja prostorne i finansijske ekonomičnosti, savetujemo građanima vršenje interne ekshumacije nakon svake druge sahrane kako bi bila omogućena dalja sahranjivanja u isto grobno mesto.“
Grobno mesto kao suvo zlato
Kremacije značajno doprinose štednji prostora, s obzirom na to da se posmrtni ostaci smeštaju u kolumbarijume (kasete u zidu u koje mogu da budu smeštene dve urne), rozarijume (samostojeće kasete smeštene na tlu u koje mogu da budu pohranjene četiri urne) i u Vrt sećanja na Novom groblju, gde posmrtni ostaci mogu da budu rasuti, a imena i prezimena preminulih su ispisana na posebnim memorijalnim stubićima – objašnjavaju iz JKP „Pogrebne usluge“.
Preporučujemo i tekstove:
- Srpska pravoslavna crkva i kremacija pokojnika
- Život sa mrtvima – gradska groblja kao urbane oaze
- Pogrebnica otvoreno priča o smrti i preporučuje i nama da to činimo
- 5 saveta za planiranje dobrog kraja života