Koliko novca investitori dobijaju za obnovu srpskih banja?

Za srpske banje, tačnije za obnovu banja, privatni investitori dobijaju i novac iz budžeta. Koliko su na dobitku privatni investitori u srpskim banjama, zahvaljujući i pomoći države? Odgovor su potražili novinari TV Insajder. Penzin podseća da su neke od ovih banja zapravo imovina Fonda PIO.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

FotografijaMicki, Kuršumlijska banja

Koliko privatni investitori dobijaju za srpske banje, odnosno za razvoj banjskog turizma u Srbiji. Tom temom bavile su se novinarke televizije Insajder Jelena Janković i Maja Rebić

Naime, država koja godinama nije ulagala u banje, od 2019. godine je sufinansirala izgradnju i obnovu banjskih hotela. Ko su privatni investitori koji grade i obnavljaju banjske hotele? Istraživanje Insajdera pokazuje da se uglavnom radi o investitorima koji su prethodno kupili objekte ispod cene od banjskih preduzeća u stečaju.

Prema evidenciji Ministarstva privrede, do sada su odobrene subvencije za osam investicionih projekata u srpskim banjama ukupne vrednosti 22 miliona evra. Iako je odluku o subvencionisanju investicije u banje pravdana oživljavanjem zapuštenih banjskih sredina, najviše novca je dato upravo za investicione projekte u najrazvijenijoj Vrnjačkoj Banji.

Subvencionisanje „razvoja turizma“ u Vrnjačkoj Banji

Novac su, između ostalih, dobili kompanija „Tonanti“ koja je u vlasništvu Darka Đurovića, sinovca nekadašnjeg direktora „Koridora Srbije“ Dmitra Đurovića. Za ulaganje u bivši holtel „Slavija“ od 5,9 miliona evra i posao za 85 radnika, iz budžeta im je 2019. godine isplaćeno 1,2 miliona evra.

Tri godine nakon što je država subvencionisala izgradnju hotela „Tonanti“ u Vrnjačkoj Banji, nad istoimenom firmom koja je vlasnik tog hotela pokrenut je stečajni postupak. Iako je ugovorom o subvenciji predviđeno da u tom slučaju država raskine ugovor, a „Tonanti“ vrati novac, nije poznato da li je do toga došlo. Iz Ministarstva privrede nisu odgovorili na pitanja televizije Insajder.

Novac je dobila i kompanija „Vita Asistent“ za rekonstrukciju hotela „Fontana“. Za uloženih sedam miliona evra, isplaćeno im je 1,4 miliona evra iz budžeta. U obavezi su da zaposle 70 radnika. Kompanija je u vlasništvu Milana Vlaisavljevića, poslanika SNS u Skupštini Vojvodine.

Zatim, firmi „Voda Sinđelić“ u vlasništvu Dragiše Milojevića koji se takođe javno izjašnjavao kao član SNS-a, za zaposlenje 70 radnika, izgradnju kompleksa „Vrnjačke Terme“ i investiciju od 5,6 miliona evra, isplaćeno je iz budžeta 1,12 miliona evra.

Država je u Vrnjačkoj Banji, sa pola miliona evra, pomogla i investiciju biznismena Miroljuba Aleksića i njegove kompanije „Alco Group“. Kompanija se zauzvrat obavezala da će u rekonstrukciju hotela „Park“ uložiti 2,5 miliona evra i zaposliti 72 radnika.

Subvencije za banje u Topličkom okrugu

Osim podsticaja investicijama u Vrnjačkoj Banji, država je odobrila i subvencije za izgradnju dva hotela u Topličkom okrugu. Oba hotela su u vlasništvu preduzeća „Planinka“ čiji je direktor i najveći akcionar Radovan Raičević. On je predsednik Opštinskog odbora SNS-a u Kuršumliji.

Za renoviranje dva objekta u Lukovskoj i Kuršumlijskoj banji, „Planinki“ je iz budžeta odobreno 4,1 milion evra. Firma se obavezala na ulaganja veća od 20 miliona evra uz obavezu angažovanja 140 radnika.

Jednoj firmi, čak 10 miliona evra državne pomoći

Najveći pojedinačni iznos državnih subvencija za izgradnju banjskih hotela odobren je firmi „Milenijum Resorts“,ćerki firmi „Milenijum Tima“. Ta kompanija će na ime ulaganja od 65 miliona evra i zapošljavanja 165 radnika u Vranjskoj banji, iz budžeta dobiti čak 10 miliona evra.

Iako se na sajtu Ministarstva privrede objavljuju podaci o iznosima isplaćene pomoći, javno nisu dostupni izveštaji kojim investitori dokazuju da su obećano i uložili. Te izveštaje Ministarstvo privrede odbilo je da dostavi televiziji Insajder.

Za sada nije poznato koliki su efekti državnih podsticaja na razvoj banjskog turizma u Srbiji. Ukoliko se posmatra samo otvaranje radnih mesta, po svim ugovorima države sa investitorima, u banjama bi trebalo da bude zaposleno 639 radnika. Imajući u vidu da je država investitore pomogla sa ukupno 22 miliona evra, proizilazi da je otvaranje jednog radnog mesta u banjskim hotelima, iz budžeta plaćeno oko 34.000 evra, zaključuje Maja Rebić za Insajder.

Da se ne zaboravi:
Objekti u Kuršumlijskoj i Vranjskoj banji – (bili?) vlasništvo Fonda PIO

Redakcija portala Penzin podseća da su objekti u Kuršumlijskoj i Vranjskoj banji (bili) vlasništvo Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fonda PIO). Udruženje sindikata penzionera Srbije (USPS) je upozoravalo da je odluka o otuđenju banja doneta na sumnjivoj telefonskoj sednici UO Fonda PIO na kojoj su učestvovali i članovi koji se nalaze u sukobu interesa.

Ovo se sve dešavalo 2019. godine, dakle baš one godine kada je država Srbija rešila da privatnim investitorima pomaže novcem iz budžeta da „razvijaju banjski turizam“. Te godine je Vlada Srbije raspisala tender za prodaju Kuršumlijske banje i Vranjske banje.

O procesu kojim su banje Fonda PIO, dakle sadašnjih i budućih penzionera Srbije, otuđene a zatim prodate privatnim investitorima, možete pročitati: USPS: Krivični postupci protiv Fonda PIO povodom otuđenja banja

Zabrinut za sudbinu hotela „Žubor“ u Kuršumlijskoj banji, tadašnji predsednik USPS Mihajlo Radović je 2019. godine rekao:

„Može se desiti da ga neko kupi za 1.405.000 evra, a da mu država da 4.500.000 evra za adaptaciju i pripremu za stavljanje u funkciju.“

Upravo to se desilo. Kompanija „Planinka“ je 2020. godine za 1.415.836 evra kupila hotel „Žubor“ u Kuršumlijskoj banji. Prema gorenavedenim podacima televizije Insajder, ova kompanija je dobila 4,1 milion evra na ime subvencija.

„Mogao je to i penzioni fond da završi, da mu je država dala subvencije isto kao što je davala i ovima“, prokomentarisao je svojevremeno Mihajlo Radović.