U Hrvatskoj bi, nakon redovnog usklađivanja penzija, prosečna penzija trebalo da bude veća za 40 evra. Budući da je u pitanju usklađivanje, a ne posebno socijalno davanje, i penzioneri koji žive u Srbiji a primaju penziju iz Hrvatske mogu da očekuju uvećanu penziju.
Nama je posebno zanimljivo to što, dok pojedini srpski mediji prenose (sa sve uzvičnicima) da će penzija u Hrvatskoj biti za 40 evra veća, hrvatski pišu o za 60 evra većoj penziji u Srbiji. Ono što je, međutim, značajna razlika jeste što hrvatski mediji koriste adekvatne pojmove te pišu o „usklađivanjima“ penzija. U Srbiji se, po običaju, govori o „povećanjima“ koja to nisu. Čak i kada je susedna država u pitanju.
„Povećanje“ bolje zvuči, to je sigurno. Ali kada se penzije uvećavaju da ne bi izgubile na vrednosti u odnosu na troškove života i plate – onda je u pitanju usklađivanje.
Usklađivanje penzija u Hrvatskoj
Model po kome se penzije usklađuju u Hrvatskoj uveden je još 1999. godine. Da bi se odredio procenat za koji je potrebno uvećati ili umanjiti penzije, koriste se statistički podaci o inflaciji i zaradama u javnom sektoru.
Ova formula za obračun usklađivanja penzija uzima u obzir 70 odsto onog činioca koji je više porastao i 30 odsto onog koji je u manjem procentu porastao.
Penzionerska udruženja u Hrvatskoj već godinama traže da se usklađivanje vrši na 100 odsto većeg faktora rasta, bez obzira da li je u pitanju rast plata ili inflacija.
U Hrvatskoj se penzije usklađuju dva puta godišnje. Hrvatska, za razliku od Srbije, nije prekinula ni u jednom periodu sa usklađivanjem penzija. Kao referentni datumi uzimaju se 1. januar i 1. jul, ali se samo usklađivanje obično najavljuje dva meseca kasnije. Zaostali novac isplaćuje se uz sledeću penziju.
Usklađivanje penzija u Hrvatskoj tokom 2023.
Željko Šemper, analitičar penzionog sistema, već je u junu 2023. predvideo da bi naredno usklađivanje u Hrvatskoj moglo biti po rekordno visokoj stopi.
Procenu da će narednim usklađivanjem penzije biti uvećane za od osam do devet odsto, Šemper je doneo na osnovu tada poznatih podataka o visini plata i inflacije. Nakon novih podataka o kretanju zarada u maju i inflaciji u junu, revidirao je svoju procenu usklađivanja penzija.
Hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je prosečna neto zarada u ovoj zemlji u maju iznosila 1.133 evra, a bruto 1.562 evra. Kada je inflacija u pitanju, DZS je objavio da su cene u junu 2023. godine veće za 7,6 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine. Na mesečnom nivou, cene roba i usluga u proseku su veće za 0,9 odsto. To znači da je od marta 2022. godine inflacija najniža.
Imajući u vid nove podatke, Željko Šemper je doneo novu, iako ne konačnu procenu stope usklađivanja penzija u Hrvatskoj. Objasnio je za portal mirovina.hr da stopa rasta bruto zarada od prvog do petog meseca 2023. u odnosu na period od sedmog do jedanestog meseca 2022. iznosi 10,5 odsto. Nakon što je DZS objavio i podatke o inflaciji za jun, stopa promene prosečnog indeksa iznosi 3,1 odsto. Iz ovih podataka, a po formuli 70:30, procenat usklađenosti sa krajem maja je 8,28 odsto.
Za skoro 40 evra veća prosečna hrvatska penzija
Konačna stopa usklađivanja penzija u Hrvatskoj, izvesno je već sada, biće rekordno visoka. Ali će ona biti poznata tek krajem avgusta nakon što budu objavljeni statistički podaci o zaradama u junu.
Analitičar Šemper napominje da stopa usklađivanja ne bi trebalo da bude manja od sada procenjenih 8,28 odsto jer su već završeni pregovori sindikata o povećanju plata u javnom sektoru od 1. juna. Moguće je da će usklađivanje na kraju biti oko 8,5 odsto.
Ako bi penzije bile povećane za 8,5 odsto. prosečna penzija u Hrvatskoj, koja je u junu iznosila 467,53 evra, porasla bi za skoro 40 evra. Sa druge strane, penzioner sa prosečnom boračkom penzijom dobiće za oko 80 evra više, a penzionisani poslanici Hrvatskog sabora mogu očekivati povećanje od 140 evra.
Fotografija: Evening Mood / Zagreb via photopin (license)