Deo penzionera u Hrvatskoj počeo je da prima manje penzije zbog primene međudržavnih sporazuma. Naime, do sada su penzije primali kao da su ceo staž radili u Hrvatskoj jer im je obračun staža iz Srbije i BiH kasnio 15 godina.
Brojnim penzionerima u Hrvatskoj poslednjih meseci stižu rešenja penzionog fonda Hrvatske (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – HZMO) sa utvrđenim iznosom penzije znatno nižim od onog koji su primali.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
U pitanju su penzioneri koji su deo ili ceo radni staž ostvarili u nekoj od republika bivše Jugoslavije. Hrvatska, 30 godina od raspada Jugoslavije i nekih 20-ak godina od sklapanja sporazuma kojim se reguliše socijalno osiguranje sa drugim državama, bivšim republikama zajedničke države, ažurira iznose penzija. Po pravilu, ovo ažuriranje dovodi do znatno nižih penzija.
Glavni razlog što se ovo čini tek sada je, kako kažu u hrvatskom fondu, taj što su za pojedine penzionere iz Srbije i BiH obračune čekali čak 15 godina.
Propust fondova – život običnog građanina
Korisnica porodične penzije iz Zagreba dobila je krajem 2019. godine novo rešenje od HZMO. Prema tom rešenju, ona od decembra 2019. godine prima penziju koja je za čak 1.100 kuna (oko 150 evra) manja. Na osnovu novog rešenja prima,2.657 kuna umesto 3.750 koliko je do tada primala.
Ona je penziju „nasledila“ od pokojnog supruga koji je imao više od 37 godina radnog staža. Veći deo staža, 20 godina i mesec dana, njen suprug je ostvario na području Hrvatske. Međutim, devet godina i pet meseci radio je u Srbiji, a sedam godina i 11 meseci u BiH.
U HZMO-u je ovoj korisnici porodične penzije objašnjeno da je njena sada niža penzija posledica primene međudržavnih sporazuma sa Srbijom i BiH. Rečeno joj je da je to trebalo da bude urađeno još 2011. godine. Jednostavno rečeno, do sada je penzija isplaćivana kao da je u celosti zarađena u Hrvatskoj.
Prema nezvaničnim informacijama, ima još oko dve hiljade penzionera u Hrvatskoj čije penzije nisu usklađene s međudržavnim ugovorima. To znači da i oni mogu da očekuju manja primanja ili da upravo dobijaju rešenja o njima.
Izvor: B92
Fotografija: Evening Mood / Zagreb via photopin (license)