Godina rođenja predviđa kakve su vam šanse ukoliko bi izbila nova pandemija gripa

Godina rođenja predviđa, u izvesnoj meri, kolika je verovatnoća da se čovek ozbiljno razboli ili umre u slučaju izbijanja virusa gripa životinjskog porekla, zaključak je zajedničkog istraživanja Univerziteta Arizona u Tusonu i Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu.

Do sada, verovalo se da prethodna izloženost virusu gripa nije donosila nikakvu imunološku zaštitu protiv novih virusa gripa koji prelaze sa životinja na ljude ili da je ona bila mala. Rezultati koji su objavljeni u časopisu Science 11. novembra 2016. godine mogli bi pružiti značajne podatke za mere javnog zdravlja koji bi se preduzele u cilju obuzdavanja velikih epidemija gripa.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

„Čak i relativno slaba pandemija kao ona virusa H1N1 (svinjski grip) koja se desila 2009. godine, predstavlja događaj koji košta milijarde“, kaže Majkl Vorobi, šef Katedre za ekologiju i evolucionu biologiju na Univezitetu Arizone i jedan od dva vodeća autora istraživanja. „Velika pandemija poput one 1918. godine, ima potencijal da ubije ogroman broj ljudi i da obori svetsku ekonomiju.“

Istraživački tim je proučavao dva virusa gripa A koji potiču od ptica (ptičji grip), H5N1 i H7N9. Oba su do sada prouzrokovala stotine slučajeva prenošenja zaraze koja je uzrokovala tešku bolest ili smrt kod ljudi. Oba soja predstavljaju svetski problem jer možda u nekom trenutku mutiraju tako da lako pređu ne samo sa ptica na ljude, već i da počnu da se brzo šire među ljudskim domaćinima.

Plavi ili nandžasta grupa virusa

Analizirajući podatke svakog zabeleženog slučaja teške bolesti ili smrti usled gripa izazvanog jednim od ova dva soja, istraživači su otkrili da bilo koji soj ljudskog gripa kome je osoba bila izložena tokom svog prvog kontakta sa virusom gripa kao dete, određuje od kog novog soja gripa ptičijeg porekla će biti zaštićen prilikom sledeće zaraze. Ovaj efekat imunološkog otiska izgleda da isključivo zavisi od prvog izlaganja virusu gripa sa kojim smo se sreli u životu i to je teško preokrenuti.

Kada je pojedinac izložen virusu gripa prvi put, imunosistem pravi antitela koja ciljaju hemaglutinin, protein-receptor koji po obliku podseća na lilihip koji viri na površini virusa. Kao što lizalice mogu biti različitih boja i ukusa, virusi gripa se razlikuju međusobno u onim delovima koji sačinjavaju njihovi hemaglutini. Ali svaki od 18 poznatih tipova gripa A virusa pripada jednoj od dve glavne grupe ukusa.

Imunološki otisak

„Prateći ovu analogiju, recimo da ste prvi put bili izloženi narandžastom lilihipu ljudskog gripa kao dete. Ako kasnije tokom života dođete u susret sa drugim podtipom virusa gripa, ali čiji proteini takođe pripadaju narandžastom ukusu, verovatnoća da ćete od njih umreti je veoma mala zbog ove unakrsne zaštite. Ali ako ste prvi put bili zaraženi virusom iz grupe plavih lilihipa kao dete, onda nećete imati zaštitu od ovog novog, narandžastog soja.“

Rezultati daju funkcionalno objašnjenje za obrazac koji je dugo zbunjivao epidemiologe: Zašto je veća verovatnoća da neke starosne grupe češće od drugih pate od ozbiljnih pa čak i fatalnih komplikacija usled zaraze novim sojem gripa.

„Razmatrane su najrazličitije mogućnosti, ali moje kolege i ja smo izneli čvrste dokaze koji pokazuju da bez obzira na sve druge manje faktore koji su u igri, postoji samo jedan zaista presudan, a to je – eto iznenađenja – činjenica da mi nismo prazan list papira kada je u pitanju podložnost određenim novim vrstama virusa. Čak iako nikada nismo bili izloženi H5 ili H7 virusima, imamo jednu vrstu vrhunske zaštite kada su u pitanju jedna ili druga grupa.“

Svih 18 podtipova hemaglutinina virusa gripa A cirkuliše u domaćinima koji nisu ljudi. Ali samo tri – H1, H2 i H3, cirkulišu i među ljudima tokom prethodnih sto godina. Do sada, nije bilo načina da se predvidi koji od 18 podtipova može da prouzrokuje sledeću pandemiju gripa uspešno prelazeći sa životinja i koje starosne grupe bi bile izložene najvećem riziku ukoliko se to desi.

Koje generacije su zaštićene od plave, a koje od narandžaste grupe virusa

Novo istraživanje pruža uvid i po jednom i po drugom pitanju, otkrivajući da imunološka unakrsna zaštita izgleda da postoji unutar svaka od tri glavna ogranka evolucionog stabla gripa A. Jedan ogranak obuhvata ljudske H1 i H2 viruse, kao i ptičiji H5, dok drugi obuhvata ljudski H3 i ptičiji H7 virus.

Sledeći lilihip analogiju, ljudi rođeni pre kasnih 60-ih godina XX veka bili su izloženi gripu plavog lilihipa kao deca (H1 ili H2). Naučnici su otkrili da ove starije grupe stanovništva retko podležu ptičijem H5N1 tipu – koji pripada plavoj hemaglutinin grupi, ali često umiru od narandžastog H7N9.

Ljudi rođeni nakon kasnih 60-ih, koji su bili izloženi narandžastom lilihip gripu kao deca (H3) pokazuju sličan obrazac: Oni su zaštićeni od H7N9 virusa, ali teško oboljevaju ili umiru kada su izloženi H5 grupi virusa koja nije usaglašena sa izloženošću njihovog organizma u ranom detinjstvu.

Pandemija gripa 1918. godine – španska groznica ili španski grip

Na osnovu prethodnih radova, Vorobi misli da sličan proces može da objasni i neobičan obrazac smrtnosti u pandemiji gripa 1918. godine, kada je mnogo više smrtnih slučajeva bilo među mlađim stanovništvom.

„Kada sam završavao taj rad i posmatrao starosne obrasce, primetio sam nešto zanimljivo. Te mlade ljude usmrtio je H1 virus, a iz krvi koja je analizirana mnogo decenija kasnije proistekla je veoma jaka indikacija da su te osobe bile izložene neusklađenoj vrsti H3 virusa kao deca i da zato nisu bili zaštićeni od H1. Činjenica da vidimo potpuno isti obrazac kod savremenih H5N1 i H7N9 slučajeva sugeriše da isti osnovni procesi mogu da vladaju kako u nekadašnjoj pandemiji iz 1918. godine, tako i u današnjim kandidatima za narednu veliku pandemiju gripa.“

Faktor imunološkog otiska kao sredstvo za uspešnije predviđanje i, samim tim, bolju zaštitu

U svom najnovijem radu, Vorobi i drugi autori ne samo da su pokazali da postoji zaštita po stopi od 75 odsto protiv teškog oboljevanja i po stopi 80 odsto protiv smrtnog ishoda ako je pacijent bio izložen usklađenom virusu kao dete, već i da se ovaj podatak može iskoristiti da se predvide H5N1, H7N9 i drugi potencijalni uzroci budućih pandemija.

„Ako bi bilo koji od ovih virusa uspeo da pređe sa ptica na ljude, znamo sada nešto o starosnim grupama koje bi bile najteže pogođene“, kaže Vorobi dodajući da nastojanja da se razvije univerzalna vakcina za grip zavise od ovakvih saznanja jer „takva vakcina bi verovatno ciljala iste sačuvane proteinske motive na površini virusa koje se nalaze i u osnovi ovog specifičnog obrasca vezanog za starosne grupe.“

Na osnovu ovih nalaza, Vorobi smatra da buduća istraživanja treba da pokušaju da razjasne tačne mehanizme koji su u osnovi imunološkog otiska i da sazaju moguće načine kako da se ovo modifikuje pomoću vakcine.

„Ovo je, na neki način priča i sa dobrim i lošim vestima. Dobra vest je da sada znamo koji je činilac taj koji zaista objašnjava veliki deo priče: Vaša prva izloženost zarazi, određuje da li će vaš organizam biti uspešan ili ne u odbrani kada se pojave čak i ‘novi’ sojevi gripa. Loša vest je da isti taj otisak koji omogućava tako dobru zaštitu može biti veoma teško promenljiv pomoću vakcine: Dobra univerzalna vakcina trebalo bi da obezbedi zaštitu tamo gde vam je ona najpotrebnija, ali epidemiološki podaci ukazuju na to da smo možda zatvoreni unutar snažne zaštite protiv samo jedne polovine porodičnog stabla sojeva gripa.“