Početna Magazin Godine 9 neverovatnih činjenica o životu od detinjstva do starosti

9 neverovatnih činjenica o životu od detinjstva do starosti

9 neverovatnih činjenica o životu od detinjstva do starosti

Naučnici su 70 godina pratili preko 5.000 beba rođenih 1946. godine i uočili neke danas „očigledne“ stvari, ali i neke koje su nam i danas malo poznate a tiču se svih nas. Svakako, istraživanje koje traje od Drugog svetskog rata nešto je što morate prelistati!

Godine 1946, britanski naučnik Džejms Daglas započeo je ambiciozan istraživački projekat – želeo je prati svaku bebu koja se rodila u državi tokom jedne martovske sedmice – i to tokom celog života!

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Nakon početne ankete 13.687 majki tokom 1946. godine, naučnici su redovno posećivali njih 5.362. Zatim su, jednom ili dvaput svake decenije ponovo pravili presek – do danas.

Danas je još oko 3.000 ovih „beba“ u životu, i ovog proleća, tačnije od 3. do 9. marta 2016, napunili su po 70 godina.

Ovo je devet stvari koje su naučnici primetili u istraživanju

1. Bebe su skupe – samo porođaj košta kao jedno i po mesečna plata

Troškovi porađaja ovih beba iznosili su kao šestondeljna plata. Bogatiji su na porođaj trošili 20 puta više od onoga što je obezbeđivala država u to vreme, ali su čak i siromašni trošili 10 puta više od državnih dotacija za porođaj i neposredno nakon porođaja za bebu.

Ovo se danas čini očigledno, ali do ovog istraživanja niko se zapravo time nije pozabavio. S obzirom da su ovi rezultati stigli brzo, baš u vremene stvaranja nacionalnog zdravstvenog sistema (NHS) kojim se država oduživala narodu za žrtve u Drugom svetskom ratu, ovaj izveštaj doprineo je tome da se uvede besplatni porođaj i veća pomoć majkama.

2. Porođaj je veoma bolan ali svega 20% majki je dobilo sredstva protiv bolova

U vreme istraživanja anestetici su već postojali, ali je lekarima bilo komplikovano da se time bave, naročito ako je bila reč o siromašnijim ženama kojima u praksi i nije priznavano pravo na bol (neretko ovo srećemo i danas).

Javnost se pobunila saznavši za ovakvu sistemsku diskriminaciju ali zakon koji je trebalo da omogući sredstva protiv bolova svim majkama ipak nije prošao. Međutim, već 10 godina kasnije većina majki u Britaniji jeste ih dobijala čemu je doprinelo i istovremeno rođenje prestolonaslednika tih godina (1948).

3. Važan je kvalitet vazduha koji deca udišu

Zakon posvećen čistom vazduhu stupio je na snagu 1956. godine. Znalo se i tada da zagađen vazduh utiče na zdravlje, ali nije se znalo ni približno ni kako ni koliko. Deca iz istraživanja u vreme donošenja zakona imala su po 10 godina, a posledice su se osećale još oko pet godina nakon promene.

4. Siromaštvo je loše za zdravlje

I ovo se osećalo, ali tek sa pomenutom studijom stvari su bile i dokazive. Siromašni su češće umirali u uzrastu do treće godine života, bili su niži od bogatih, a ostajali su gladni i uprkos pomoći u namirnicama.

5. Visok krvni pritisak počinje rano

Do 1980-ih, kada su učesnici u istraživanju imali oko 35 godina jasno se mogla očitavati pojava visokog krvnog pritiska. Zato su istraživači koji su nastavili projekat ispitali zajedničke faktore za one sa visokim pritiskom. Ispostavilo se da su rasli u siromašnijim porodicama, i da su imali višak kilograma, a upadljivo je bilo i to što su rođeni kao sitnije bebe.

Ovo je bilo značajno saznanje jer je direktno povezivalo uslove u detinjstvu sa celoživotnim zdravljem, ali i naznake zdravstvenih problema u najranijem životnom dobu.

6. Neverovatna veza između menopauze i inteligencije

Kada su ispitanice došle u doba menopauze ispostavilo se, ma koliko puta naučnici proveravali, da su žene koje su kao devojčice bile bolje na testovima inteligencije, kasnije ulazile u menopauzu u odnosu na ostale.

Naučnici su samo mogli da pretpostave da je razlog to što mozak utiče i na hormone koji određuju reproduktivni život žene. Tako razvijeniji mozak pokazuje višu inteligenciju već u ranom dobu, ali ostaje aktivan i proizvodi hormone i kasnije u životu.

7. Tri jednostavna testa koji mogu da predvide ranu smrt

Kada su bebe iz te 1946. godine napunije 53. godine trebalo je da urade tri stvari:

  • da stegnu nešto šakom najjače što mogu
  • da ustanu sa stolice najbrže što mogu
  • da stoje na jednoj nozi sa zatvorenim očima najduže što mogu.

Dvanaest godina kasnije, više onih koji su bili slabiji na ovim testovima nisu više bili živi, čak i kada su živeli sličnim načinom života kao drugi vršnjaci.

Ovi testovi značili su da relativno jednostavno možemo da utvrdimo kome je potrebna veća pažnja lekara već od rane starosti.

8. Detinjstvo je važno tokom celog života

Godine 1976. utvrđeno je da su na, tada 30-godišnjake, i dalje jako uticali uslovi u kojima su odrasli, i bolje su sa zdravljem prolazili bogati.

Takođe, žene iz srednjih pa i nižih slojeva bile su boljeg zdravlja od muškaraca čak i kada su oni bili iz viših slojeva društva.

Ipak, rođeni u siromašnijim društvenim slojevima nešto kasnije imali su i lošije rezultate na testu sa pomenuta tri zadatka.

9. Najgore tek dolazi

Naučnici su napravili listu od 15 hroničnih oboljenja, od gojaznosti i visokog pritiska do osteoporoze i mentalnih oboljenja. Između 2007. i 2011. godine pratili su koliko je ovih beba iz 1946. godine imalo te probleme.

Rezultati su bili poražavajući:
85% učesnika istraživanja imalo je bar jedno od 15 hroničnih problema
prosečna osoba je imala cela dva oboljenja u svojoj 60-65 godini.

izvor/prevod: Penzin, original: Tech Insider