Starija osoba koja doživi toplotni udar može biti u smrtnoj opasnosti. Važno je zaštiti se. Donosimo 10 jednostavnih saveta kako sprečiti toplotne udare.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Zapadna Evropa trenutno trpi velike vrućine. Meteorolozi kažu da od sledeće sedmice, negde od 20. juna, te vrućine stižu i do nas. Taman će i kalendarski početi leto. Leta, međutim, poslednjih godina postaju sve teže podnošljiva. Velike vrućine organizam veoma teško podnosi. Naročito su opasne za malu decu, trudnice, ali i starije ljude.
Podsećamo šta vreli dani čine našem telu – od srca do bubrega
Ako nas ovaj toplotni talas i zaobiđe, neminovno je očekivati neki tokom narednih meseci. Iako postaju uobičajeni, toplotne talase ne smemo uzimati zdravo za gotovo. Moramo naučiti kako da od njih štitimo sebe i svoje najmilije.
Evo 10 saveta kako sprečiti toplotne udare
1) Prostorije u kojim boravite opremite klima uređajima i/ili ventilatorima.
2) Kada izlazite, uvek nosite sa sobom flašicu sa vodom. Potrebno je predvideti dovoljnu količinu vode za sve vreme boravka van rashlađenih prostorija. Savetuje se da se voda, na velikim vrućinama, pije čak i ako se ne oseća žeđ.
3) Treba se češće tuširati vodom koja je za stepen ili dva niža od telesne toplote. Ako niste u mogućnosti da se tuširate, umijte se hladnom vodom, polijte zadnji deo vrata ispod temena, kao i donji deo ruku. Rashlađivanje vodom podlaktica doprineće boljem osećaju celog organizma.
4) Kada je vrućina izuzetno velika, ne treba čekati da organizam malaksa, već treba preventivno prelaziti vlažnim i hladnim maramicama ili krpama po telu naročito preko pulsnih tačaka – nadlanice, slepoočnice, iza kolena, pupak (ako je moguće), vratne žile…
5) Izbegavajte da izlazite između podneva i 16 časova, a u velikim gradovima, gde se asflat i beton ugreju pa isijavaju toplotu, i do 18 časova. Znamo da je ovo lakše savetovati nego uraditi, ali vredi se potruditi. Ako imamko možete, ne budite na otvorenom u ovo doba dana. Takođe, izbegavakte fizičke poslove u ovo vreme.
6) Ako ne možete da ostavite, onda bar maksimalno smanjite pušenje, kao i konzumaciju alkohola, slatkih pića i napitaka sa kofeinom i teinom.
7) Nosite laganu, široku odeću, svetlih boja, ako je moguće od lana ili pamuka. Zaštitie glavu šeširom, a oči naočarima za sunce.
8) Izbegavajte da koristite proizvode koji štet okolini (samim tim, posredno ili neposredno, štete i vašem zdravlju). Takvi proizvodi koji se često leti koriste su rastvarači, sprejevi i sl.
9) Mučnina, glavobolja, osećaj slabosti, vrtoglavica, groznica – jesu simptomi koje tokom letnjih vrućina nikako ne smeno zanemarivati. Odmah treba piti vodu. Odmoriti se i skloniti se u hlad. Ako simptomi ne prestanu da se ispoljavaju, treba se obratiti lekaru.
10) Osobe sa hroničnim respiratornim ili kardiovaskularnim oboljenjima moraju se strogo pridržavati svoje terapije, a ako se pojave bilo kakvi neuobičajeni simptomi, moraju odmah konsultovati lekara.
- Podsećamo i na tekst: 10 načina kako zaštititi srce tokom velikih vrućina
Starija osoba koja doživi toplotni udar može biti u smrtnoj opasnosti.
Koji su znaci koji nas upozoravaju na toplotni udar? Prvi znaci toplotnog udara su grčevi mišića u rukama, nogama, stomaku…
Znaci toplotnog udara su:
- neuobičajena agresivnost, mentalna konfuzija, gubitak svesti i konvulzije, nenormalna pospanost
- nenormalno topla, crvena i suva koža
- glavobolja
- mučnina
- velika žeđ
Odmah treba zvati službu hitne pomoći ako se primete znaci toplotnog udara. Dok hitna pomoć ne stigne, osobu treba premestiti na hladno mesto, dati joj da pije vodu, skinuti joj odeću (ili je što više razlabaviti i otkopčati), isprskati hladnom, svežom vodom ili staviti hladnu oblogu na čelo, hladiti je (improvizovanom) lepezom…
Pročitajte i tekst: Rashladite svoj dom
Ne zaboravimo ni na sebe ni na ljude u našem okruženju.
Ako živite sami, nemojte se ustručavati da na vreme zatražite pomoć od rođaka, komšija, prijatelja… Zamolite ih, na primer, da umesto vas odu do prodavnice.
Proverite kako su vaši stariji rođaci ili komšije, naročito ako su žive sami. Ako sami ne možete da im pomognete, skrenite pažnju mlađima u vašem okruženju da bi im pomoć dobro došla.
Fotografija: Penzin.rs