Početna Draganova nagrada Zagorka (Kragujevac): Hodočašće

Zagorka (Kragujevac): Hodočašće

Zagorka (Kragujevac): Hodočašće

Priča sa III konkursa za najbolji putopis starijih osoba „Draganova nagrada“ u kategoriji „Najbolja priča o putovanju u inostranstvo“.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

FotografijaBilly The Kid, Ostrvo Vido

Hodočašće putovanjem do Krfa, ostrva Vido, put solunaca, kao i druga putovanja koja sećaju na uživanja, upućuju na divljenje lepoti, koja pozivaju na povratak istim stazama i sećanje na prošlo vreme…

Krf pruža putniku arhitekturu, spomenike i prirodu koja je idealan prostor za šetnju. Tu su hramovi Paleopolisa, vizantijske crkve Svetog Jasona i Sosiopratosa, stara i nova tvrđava, palata Svetog Mihaila i Svetog Đorđa.

Arheologija, Paleopolis i muzej Kapodistrojasa, zajedno sa starim gradom, sa svim svojim prelepo obnovljenim zgradama čine sliku istorijski živog muzeja, Muzej novčanica, Vizantijski muzej. Primeri arhitekture francuskog i britanskog perioda, dovode Krf na čelo evropske kulture.

Mnogi poznati umetnici, pisci i kompozitori su rođeni i radili na Krfu.

El Greko i slikari sa Krita prošli su ovim putevima na putu ka Italiji. Krf postaje kulturni epicentar Grčke.
Posetioci su opčinjeni limenim orkestrima, koncertima. Izuzetne su vaskršnje proslave, karnevali, podstaknuti venecijanskom muzikom koju izvode pevačice u tavernama. Šetnja gradom može da traje više sati i dana.
Posetilac uživa u slikovitim alejama, sokacima, malim dućanima i priborom pravljenim od maslinovog drveta u krfskom nakitu.

Uživanje pružaju taverne, kafići, barovi, luksuzni restorani. Sve odiše mirisom tradicionalne kuhinje – a traje i do sitnih sati…

Na putu je i stara luka Alkinos – koja se naziva Mišje ostrvo, izuzetna luka Guvija gde posetioce privlače jahte, ribarski brodovi, prelepe plaže, rajsko ostvo Vido.

Putnici omirišu jod, slušaju šapat talasa i galebova dok uz kafu piju uzo i metaksu.

Staze vode i kroz šumu pored vile i tradicionalnih sela…

Izuzetan utisak ostavlja plovidba brodom na ostrvo Vido.

U more je sa palube broda spušten venac namenjen našim dedovima, pradedovima, očevima koji su našli mir u morskim dubinama u Plavoj grobnici.

Uz zvuke pesmama „Tamo daleko“, „Marš na Drinu“, spuštena je i flaša rakije iz Gruže, venac od poljskog cveća i šumskih plodova. Sve je bilo potresno.

Put prolazi kroz Termopilski klanac, kuda je trčao Euklid, a njegova bista to potvrđuje jer je istrčao maraton.
Posećeno je mesto Guvija gde se iskrcala srpska vojska, spomenik Drinske divizije, Srpska kuća – muzej gde putnik pusti suzu, odlazimo do stare i nove tvrđave, preko Ahileona i Agios Mateosa.

Manastiri na vrhu Meteora zadivljuju ljudskim umom i snagom. Na ovom putu se loza i do Zejtinlika, gde se ostavlja venac u Spomen-kosturnici. Traže se svoji, dolazi do ploča sa natpisom, fotografiše…

Ostrvo Vido je bilo pretrpano gomilama ljudskih leševa, naslaganih kao metarska drva visine dva sprata, a dužine 10 metara. To je bio povod za nastajanje pesmama Plava grobnica i Tamo daleko.

Na ovom putu je Grk, seljak Janis Janulis, koji iz pijeteta nije obrađivao svoju njivu jer su na njoj sahranjeni srpski vojnici. Ovo je put koji treba svake godine ponoviti, jer se teško opisuje.

Bilo je teško preći preko Albanije do Skadra na moru u odlasku, a u povratku preko Soluna i probiti Solunski front.

Padali su konji u provaliju, Šiptari ih bez odeće zatvarali u logore bodljikave žice, a kad su došli na more čekali su savezničke brodove koji ne dolaze. Na obali ginu zajedno otac i sin.

Ne mimoilazi se ni Kajmačalan na kome spomenik „govori“ slikom i rečju o borbi u kojoj je stradalao mnogo Srba, a jedan je ostavio poruku da mu srce bude tu sa ostalim vojnicima.

Put je obeležen i prelaskom kroz sela Stagira – rodno mesto Aristotela.

Silazi se i u Diogenovu pećinu da bi se ostvarila želja…

U Atini se na Plaki lupaju tanjiri, uz igru sirtaki i nošnje raznih krajeva.

Samo se u amfitetru Epidaurus može (jer je akustičan) da se čuje glas sa vrha na dnu pozornice.

Tvrđava Mikena koju čuvaju džinovi Herkules i Minotaurus, odmaraju se.

Akropolj dobio kopije karijatida, pošto su prvobitne odnete u Englesku.

Pesma Deca Pireja i luka Pirej su nezaobilazne.

Lepota grčke muzike kroz pesmu Mikisa Teodorakisa pokazuje svoju lepotu. Pesma Saga po, Meline Merkuri se sluša i uživa u njoj.

Dolazak i ulazak u Grčku prate posebni čuvari koji nošnjom i smenom straže čine ovu granicu prepoznatljivom.

Samo se putem kroz Grčku vide oleanderi raznih boja.

Kroz Korintski kanal jedva prođe brod u Sredozemno more.

Put vodi pored Scile i Haribde, koje čuva Kirka, a Odisej je prošao, stigao na Itaku, gde ga je čekala i sačekala voljena Penelopa, a priča se nastavlja o Ahilu, Posjedonu, Zevsu…

Pažnju zadržava i kamena reka u Bugarskoj, Borovec skijalište, Rimski manastir, crkva u Sofiji Aleksandra Nevskog.
Jezero Balaton u Mađarskoj odaje utisak da je more.

Etno selo u Rumuniji nastalo postavljanjem domova iz različitih krajeva.

Ne zaboravlja se pogled sa mosta u Istanbulu sa Bosfora od Evrope ka Aziji, Aja Sofija i Plava džamija.

Sicilija sa vulkanima, fontana Di Trevi u Rimu.

Venecija i gondole, most Ponte Rijalto u veneciji, Trg dužda i golubovi na njemu, vulkan vezuv, ostaci Pompeje porušene zemljotresom, Napulj, Vatikan.

Prater u Beču, fijakeri kroz Beč, Bulonjska šuma, park Belvedere, putovanje vozom crvena strela kroz Rusiju.

Lavre u Moskvi gde su sahranjivani sveštenici, putovanje kosmonauta Titova i psa Lajke na mesec, prikaz Borodinske bitke u Moskvi, Crveni trg – Lenjinov mauzolej, muzej Ermitaž, bele polarne noći, carski dvorovi, metro, Petrogradska tvrđava. Odlazak u Sibir i posmatranje irvasa i severnih jelena je neopisivo lep doživljaj.

Australija omogućava susret sa Aboridžinima – domorocima.

Pustinje Sahara i Gobi se samo odlaskom mogu upoznati.

Mrtvo more je jedinstveno na svetu, gde ne može da se pliva zbog izuzetno velikog salinetata.

Neko se zadrži u Monte Karlu i kocka ili ode do dvorca Grejs Keli i proprati smenu straže da bi video princezu…

Sećanje i pamćenje traje i na grad Nicu, gde je ubijen kralj Aleksandar Karađorđević. Ajfelova kula, Trijumfalna kapija, Monmartr, Trokadero, muzej Luvr.

Upisano je i Ohridsko jezero sa bisernim školjkama, Biljanini izvori, manastiri Sveti Naum i Kliment.

Žabljak, Durmitor, Crno jezero, Lovćen sa grobom Njegoša, plaža na Miločeru i Svetom Stefanu – to nam nudi Crna Gora. Herceg Novi procvetale mimoze šalje u razna mesta i najavljuje proleće

Duždev trg u Dubrovniku i Stradun. Treba šetati Opatijom i uživati. Lepo je naći se na Brionima – Titovom odmaralištu, u njegovom rodnom selu u kući zavičaja u Kumrovcu u zagorju.

Ne zaboravlja se rodna kuća Nikole Tesle u Smiljanu u Gorskom Kotaru.
Postojinska jama, Plitvička jezera. Jajce sa vodopadom, Vrelo Bosne, Baš čaršija, šedrvan, planine u Bosni: Velebit, Jahorina, Igman, Kozara, vodopadi Krke, dolina Sutjeske – grob Save Kovačevića, mesto ranjavanja Tita, Trebinje, Dučićeva Gračanica, manastir Tvrdoš, drvored platana u Trebinju, Zenica- železara sa bezbroj dimnjaka, noću izvanredno osvetljena, izletište Smetovi, škole u kojima rade Srbi, Hrvati, Muslimani, Crnogorci, a i đaci su pripadnici različitih naroda i narodnosti. Mostar – skokovi sa mosta u Neretvu, kujundžiluk – suveniri i nakit od srebra, uz pesmu Emina Alekse Šantića.

Bileća, Gacko, brana na Trebišnjici i jame ustaške u Hercegovini su na putu.

Lepa ponuda je gledati ili učestvovati u nadmetanju Sinjske alke.

Višegrad, Andrićgrad, na Drini ćuprija uz pesmu Višegrade grade, most na Tari – najviši i najduži. Tara čuva Pančićevu omoriku. Perućac pokazuje skelu za prevoz, a Bajina Bašta potopljena sela. Voda se čuva u selu zaovine, a nudi letovanje i zimovanje u kampu

Zagreb prikazuje park Mirogoj. Treba videti, sećati se događaja u Jasenovcu i Gradištu, ali sa željom da se ne ponove.
U Ljubljani na ulici sviraju muzičari.

U Londonu turisti mogu ući u Bakingemsku palatu, koju čuvaju «bobiji», a tamo prriča o kraljici Elizabeti, lejdi Tačer, princezi Dajani, o princu Edvardu i kamili.

Izuzetan je put do vodopada na Nijagari, do reke Amazon – najvećena svetu.

A lepota je otići u Holandiju i uživati u beskrajnim poljima raznobojnih lala.

Zagorka Ristić, Kragujevac

* Napomene Penzina: 
Ovo je priča i ne može se uzeti kao izvor informisanja.