Jedan japanski naučnik proučava oko hiljadu malih vodozemaca godišnje u nadi da će otkriti na koji način se oni regenerišu.
Ilustracija: Salamander, Valerie Herron
Otkriće bi, veruje Čikafumi Čiba, docent na Cukuba univerzitetu, moglo da dovede do razvoja regenerativne medicine. On zato želi da sazna koji su to ćelijski i molekularni mehanizmi koji omogućavaju regeneraciju Cynops pyrrhogaster-a.
Cynops pyrrhogaster je latinski naziv za japanskog salamandera vatrenocrvenog stomaka. Još pre dvesta godina naučnici su zaključili da ovi repati vodozemci imaju za sada neobjašnjivu moć samoobnavljanja.
U jednom skorašnjem istraživanju, naučnici sa Univerziteta Dejton u Ohaju, tokom 16 godina su otklanjali očna sočiva šestorici japanskih salamandera.
Na kraju istraživanja, salamanderi su bili stari 30 godina (što je pet godina više nego što je prosečan životni vek njihove vrste u prirodi), ali se njihove oči, uprkos tome što su „izrastale“ 18 puta nakon otklanjanja, nisu razlikovale od očiju njihovih duplo mlađih srodnika kojima nikada nisu, u ime nauke, „kopane“ oči.
To je samo jedno od istraživanja kojima je dokazano da su ovi mali vodozemci čudo prirode. Bilo bi sjajno kada ljudska vrsta uspela da kopira sposobnost ovih vodozemaca.
Čikafumi Čiba objašnjava za Japan Times da njegov tim nastoji da otkrije tajne salamandera njihovim poređenjem sa zarastanjem rana i oporavkom tkiva kod sisara.
Ako bi tajna ove autohtone japanske vrste vodozemaca bila otkrivena, „to bi omogućilo spasavanje ljudi koji su povređeni u nesrećama“, putem regeneracije ćelija njihovog organizma.
Japanski salamander je u stanju da obnovi ne samo svoje oči već i mnoge druge delove tela: udove, rep, vilicu, pa čak i kičmenu moždinu, mozak i srce.
Za potrebe istraživanja, Čibi i njegovom timu potrebno je oko 1000 japanskih salamandera godišnje. Budući da su oni na spisku ugroženih vrsta, retko se mogu naći na tržištu, pa ih ovi naučnici uzgajaju.
Čiba se isprva bavio kulturnom antropologijom i proučavanjem ponašanja životinja. Tek kasnije je prešao na fiziologiju. „Ja, po prirodi, mrzim eksperimente na životinjama jer onda moramo da ih ubijemo ili seciramo.“
Međutim, njegovo istraživanje ima za cilj da spase živote ljudi koji su doživeli traumatske povrede, te on sebe ubeđuje da „budućnost regenerativne medicine u velikoj meri zavisi od salamandera vatrenocrvenog stomaka, jednog od najvažnijih vodenih stvorenja Japana.“
Srodnici Cynops pyrrhogaster-a u Srbiji jesu razne, prilično rasprostranjene vrste daždevnjaka i mrmoljaka. Ugrožavamo ih prilično svojim nemarom, a da mi za to nemamo nikakvo naučno opravdanje.