Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu

Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu sadrži i predloge u vezi sa penzijama i zaradama, kao i porezima.

Potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali predstavio je poslanicima u Skupštini Srbije Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu. Pored predloženog budžeta, predstavio je i set od 30 zakonskih rešenja koja su u nadležnosti Ministarstva finansija.

„Očekujemo privredni rast od dva do 2,5 odsto ove godine, a za narednu godinu je projektovan rast od 3,5 procenata BDP-a. Takođe, očekujemo da 2024. godine udeo javnog duga u BDP-u bude 51,7 odsto, što je odličan rezultat. Trenutno imamo oko pet milijardi evra na računu“, rekao je Mali.

Predloženi budžet za 2024. godinu, naglasio je, nastavlja politiku Vlade usmerenu ka očuvanju životnog standarda građana.

„Osnova budžeta je dalje podizanje životnog standarda građana. U budžetu je predviđeno povećanje plata zaposlenima u javnom sektoru od 10 odsto, povećanje minimalne zarade od 17,8 odsto od 1. januara naredne godine, kao i novo povećanje penzija od 14,8 odsto, shodno švajcarskoj formuli plus“, rekao je Mali.

Zaposleni

Ministar Mali je podsetio da su zaposleni u prosveti, medicinske sestre i tehničari u zdravstvu, i negovatelji u ustanovama socijalne zaštite, dobili povećanje plata od 5,5 odsto. Sa predstojećim povećanjem, za godinu dana će kumulativni rast njihovih zarada biti 30,6 odsto. To je, naglasio je, iznad nivoa inflacije.

Mali je istakao i da će biti povećana minimalna zarada za 17,8 odsto i iznositi 47.154 dinara. To je više od 400 evra.

Povećan je i neoporezivi deo zarade sa 21.712 dinara na 25.000 dinara. Odluka o povećanju neoporezivog dela dohotka sprovodi se kroz izmene Zakona o porezu na dohodak građana.

Tu su i izmene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Njima se produžuje primena postojećih olakšica za zapošljavanje novih radnika u vidu prava na povraćaj dela plaćenih doprinosa po osnovu zarade novozaposlenog lica u procentu od 65 do 75 odsto.

Penzije

Penzioneri su imali povećanje penzija od 5,5 odsto u oktobru (isplata u novembru). Penzije će, ako se uključe i povećanja planirana od 1. januara 2024. godine, za dve godine biti uvećane za 56,1 odsto, kaže Mali.

Mali je precizirao da će 2. novembra biti isplaćene uvećane penzije penzionerima iz oblasti samostalnih delatnosti, 4. novembra poljoprivrednim i vojnim, a 10. novembra svim ostalim penzionerima.

Napomena Penzina: Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) do danas. 24. oktobra, nije objavio datume isplate oktobarskih penzija (isplata u novembru). Otprilike ovih dana se i očekuje isplata penzija, ali verujemo da je važno istaći da nije ministar finansija taj koji odlučuje kada će penzije biti isplaćene. Bar ne zvanično. Dopuna 25. oktobra: Fond PIO je objavio datume početka isplate penzija.

Ne treba zaboraviti, smatra Mali, ni da će 30. novembra svakom penzioneru biti isplaćena novčana pomoć od po 20.000 dinara.

Naglasio je i da će sa svim navedenim povećanjima, prosečna penzija 2024. godine iznositi 390 evra. Kao i uvek, podsetio je i sada da je prosečna penzija 2012. bila 204 evra.

„Sa ovim povećanjem potpuno smo u planu da 2025. godine prosečna penzija bude između 430 i 450 evra“, naveo je.

Predviđena inflacija

Ministar finansija Mali naveo je da su projekcije da će inflacija 2024. godine biti u proseku oko 4,6 odsto.Zato smatra da, imajući u vidu dvocifrena povećanja plata i penzija, realan standard građana biće očuvan.

Ulaganja u zdravstvo i poljoprivredu

„Ove godine imamo rekordan budzet za zdravstvo u iznosu od 545 milijardi dinara. Naglasio je da će dosadašnja i buduća ulaganja u zdravstvo učiniti naš zdravstveni sistem vodećim u regionu.

Govoreći o izdvajanjima za poljoprivredu, Mali je istakao da taj budzet iznosi 118 milijardi dinara. Kao značajnu novinu za poljoprivrednike, izdvojio je mogućnost povraćaja akcize na gorivo. Podsetio je i da su ranije izglasanim rebalansom budžeta duplirane subvencije sa 9.000 na 18.000 dinara.

Neke od predloženih poreskih izmena

Izmene Zakona o porezu na imovinu su predložene kako bi se do 1. januara 2025. godine odložilo prenošenje nadležnosti za utvrđivanje, naplatu i kontrolu poreza na nasleđe i poklon i poreza na prenos apsolutnih prava sa Poreske uprave na jedinice lokalne samouprave.

Od poreskih propisa ministar je naveo i Predlog zakona o dopuni Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara. Izmene tog akta predviđaju stvaranje osnova da se za vozila koja se mogu registrovati za period kraći od godinu dana i porez plaća srazmerno tom vremenu.

Izvor: Ministarstvo finansija
FotografijaBruno /Germany sa Pixabay