Starije žene na selu, kojih je oko 336.000 u Srbiji, ugrožene su i nevidljive. Većina njih trpi ekonomsko nasilje. Ovo su podaci iz izveštaja Zaštitnika građana koji su predstavili ombudsman Zoran Pašalić i Nadežda Satarić iz UG Amity.- Snaga prijateljstva.
Danas, 24. oktobra 2023, predstavljen je u Palati Srbija „Posebni izveštaj Zaštitnika građana o zastupljenosti usluga socijalne i zdravstvene zaštite za starije žene koje žive na selu“.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić rekao je da su starije žene na selu ugrožene i nedovoljno vidljive, da se suočavaju sa siromaštvom, diskriminacijom i nasiljem. One ne uživaju u potpunosti socijalna i zdravstvena prava zbog nedostatka posebnih usluga i servisa podrške, nedostatka usluga javnog prevoza, usluga socijalne zaštite kao i zbog otežanog pristupa zdravstvenim ustanovama.
„Posebno su ugrožene žene starije od 80 godina koje žive u samačkim domaćinstvima, a među njima je najviše onih kojima treba podrška drugih lica ili socijalnih i zdravstvenih službi, što bez odgovarajućih usluga podrške u zajednici dovodi do niza problema“, rekao je ombudsman.
Pašalić je naveo i da starije žene na selu retko imaju stalna primanja i imovinu na svoje ime. One ne učestvuju u razvoju lokalnih politika, niti u donošenju odluka koje direktno utiču na njihove živote.
„U poslednje tri godine broj starijih žena na selu kojima je potrebna usluga pomoć u kući stalno je rastao, posebno kod starijih žena koje žive u samačkom domaćinstvu. Po pitanju usluge kućnog lečenja, potrebe starijih žena na selu mnogostruko su veće od kapaciteta pružalaca ove usluge“, rekao je Pašalić.
Odredbe Zakona o ravnopravnosti koje se ne primenjuju
Ukazao je i na to da je Zakonom o rodnoj ravnopravnosti omogućeno da žene koje nisu zdravstveno osigurane po drugom osnovu steknu zdravstveno osiguranje na osnovu neplaćenog kućnog rada. Ovo je doneto na sugestiju Zaštitnika građana. Nažalost, ova odredba se ne primenjuje.
Zaštitnik građana traži od nadležnih organa da se ova zakonska mogućnost primenjuje u potpunosti kada su u pitanju starije žene na selu. Od jedinica lokalne samouprave zahteva da obezbede kontinuirano finansiranje usluga pomoći u kući i kućnog lečenja.
Žene na selu trpe ekonomsko nasilje
Nadežda Satarić, predsednica udruženja „Snaga prijatenjstva – Amity“ istakla je da je socio-ekonomski položaj starijih žena na selu znatno lošiji nego u gradu. Mnoge od njih nemaju penziju i većina trpi ekonomsko nasilje. One su mnogo češće izložene nasilju od starijih žena u gradu, navela je Satarić.
„Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji je registrovano 836.000 žena starijih od 65 godina, od čega njih oko 336.000 živi na selu. U seoskim sredinama živi i 74.000 žena starijih od 80 godina i to najviše u samačkim domaćinstvima“, rekla je Satarić.
Starije žene na selu diskriminisane su, društveno nevidljive i u mnogo nepovoljnijem položaju od starijih muškaraca u seoskim sredinama, zakljućila je.
Izvor: Ombudsman