Početna Magazin Godine Ekonomija Politika: Januarska otpuštanja uz pretnju kaznom

Politika: Januarska otpuštanja uz pretnju kaznom

Politika: Januarska otpuštanja uz pretnju kaznom

Treća revizija aranžmana sa MMF Srbiju primorava da do kraja 2016. godine državni aparat smanji za 35.000 službenika.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Tek nakon što je bord direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio treću kontrolu aranžmana iz predostrožnosti sa Srbijom, saznali smo da je jedan od uslova bio i da vlada usvoji dokument u kome je precizno navedeno koliko ljudi iz javnog sektora će ostati bez posla, piše Politika.

U Memorandumu ekonomske politike koji je MMF objavio na svom sajtu, to jasno piše. Reč je o dokumentu koji je prateći deo pisma o namerama, koji predstavlja neku vrstu ugovora sa ovom finansijskom institucijom, a koji su potpisali premijer, guverner i ministar finansija.

Kako se navodi u Memorandumu, država i dalje ne odustaje od cilja za otpuštanja u ovoj godini.

U zvaničnoj prepisci sa Fondom i dalje se navodi da će broj zaposlenih u odnosu na 2014. godinu biti manji za 14.500 ljudi. Oni navode da je u prvih devet meseci ove godine broj zaposlenih smanjen za svega 4.200 ljudi i to na nivou cele države. Pri tom, država se obavezala i da broj zaposlenih na određeno vreme neće biti veći od 10 odsto stalnog broja zaposlenih.

U Memorandumu se navodi i to da će sledeće godine broj zaposlenih u javnom sektoru, što kroz ciljana otpuštanja, što kroz odlazak u penziju, biti smanjen za dodatnih 20.000. ljudi.

U svakom slučaju, za bolećivost države prema zaposlenima, dogodine više neće moći da bude opravdanja. Sve što u 2015. godini od planova ne bude ostvarila – moraće da ispuni sledeće godine.

Doneti su zakoni i prateća akta, a tu su i kaznene odredbe kojim se preti odgovornim licima ukoliko ne budu poštovali nameru države da se reši viška zaposlenih.

U Zakonu o budžetskom sistemu sa čak dva miliona dinara kazne preti se korisnicima budžetskih sredstava ukoliko naprave ili odobre plaćanja koja nisu predviđena u budžetu, a prekobrojni činovnici, i svi ostali kojima je država poslodavac, već su izostavljeni iz budžeta, odnosno njenog rashodnog dela.

Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru u pogledu kazne je ipak nešto blaži, jer predviđa sankciju od maksimalnih 150.000 dinara za ovakav prekršaj koji podrazumeva „probijanje” mase zarada utvrđene racionalizacijom.

Takođe, prema najavama ministarke Kori Udovički, osim ocenjivanja, prilikom smanjenja broja zaposlenih biće uzeti i socijalni kriterijumi, pa će tako otkazi zaobići samohrane roditelje, ali i invalide.

Da li će odgovorni činovnici poštovati zakon biće jasno već u januaru i februaru naredne godine. Jer, svi otkazi na koje se država obavezala MMF-u u prošloj godini, a njih je oko 9.000, moraće da budu „isporučeni” već u januaru 2016.

Naime, Fiskalnom strategijom predviđeno je da spisak zaposlenih u januaru bude kraći za ukupno 14.000 imena, od toga 9.000 moraju da budu otkazi, a ostatak su penzionisanja. Za narednu godinu je, inače, planirano smanjenje broja zaposlenih za čak 35.000.

O višku zaposlenih u javnom sektoru, pogotovo u lokalnoj samoupravi, „vodiće računa” i Državna revizorska institucija. Kao uostalom i ove godine.

Naime, državni revizor u radu Ministarstvo finansija gotovo da nije našao propust, ali je upozorio da u 2014. godini nisu obustavljali transfer novca za 30 jedinica lokalne samouprave koje su „probile” masu plata i kojima registar zaposlenih nije bio usklađen.

I po nedavno usvojenom Zakonu o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru lokalna samouprava može ostati bez para iz budžeta centralne države ukoliko ne otpusti predviđeni broj radnika, odnosno budžet može privremeno da joj obustavi ta sredstva.

Koliko zaposlenih je višak, posmatrano po ministarstvima i opštinama, još se ne zna, a do nekih zaključaka može se doći čitanjem budžeta, odnosno uvidom u masu predviđenih otpremnina.

Po analizi Fiskalnog saveta, iz budžeta za 2016. vidi se iz mase otpremnina da najveći deo ide za republiku i lokalnu samoupravu uključujući i lokalna preduzeća, a tu se predviđa oko 16.000 otkaza. U zdravstvu se planira oko 7.000 otkaza, nekoliko hiljada u prosveti i dve do tri hiljade u MUP-u.

Budžetom je predviđeno 15 milijardi dinara za otpremnine, što je dovoljno za otpuštanje 20.000–25.000 ljudi.


Plaćaju kazne, ne daju informacije

Kazne nisu uvek najefikasnija metoda za disciplinovanje javnog sektora, jer ih prekršioci plaćaju parama poreskih obveznika. O tome govori iskustvo poverenika za informacije od javnog značaja Rodoljuba Šabića. „Telekom Srbija” i „Srbijagas” su bez konkurencije kada su u pitanju javna preduzeća koja ne daju podatke koji se od njih traže, rekao je Šabić nedavno na Televiziji N1.

Država i ministarstva stimulišu takvo ponašanje, jer niko nije prekršajno gonjen, dodao je on. Javna preduzeća, kako navodi, plaćaju milionske kazne, ali nastavljaju po svom. Prva dva mesta, bez konkurencije, pripadaju „Telekomu” i „Srbijagasu”, dodaje. „Telekom Srbija” uredno plaća kazne, kaže Šabić. Prema pisanju medija, ovo preduzeće je platilo 30 kazni, što iznosi oko tri miliona dinara.

U proteklih pet godina poverenik je 253 puta kaznio ministarstva, javna preduzeća, sudove… Ukupna vrednost je oko 19 miliona dinara.