Penzioneri sa stambenim kreditom

Budući da se primanja nakon penzionisanja skoro prepolove, u Srbiji penzioneri sa stambenim kreditom nisu česta pojava. Ali ima ljudi koji i nakon odlaska u penziju moraju da otplaćuju ovaj ili neki drugi dugoročni kredit.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

FotografijaMatt Artz sa Unsplash

Kada se podiže stambeni kredit, treba voditi računa o tome da li otplata trajati i nakon penzionisanja. Penzioneri se, naime, mnogo teže bore sa stambenim kreditom jer im je penzija neuporedivo manja od plate.

Podsećamo, krajem 2022. godine, učešće prosečne penzije u prosečnoj plati spalo je na svega 41,9 odsto. Dakle, primanja su više nego prepolovljena nakon penzionisanja. Nije lako prilagoditi se ovim promenama.

Još je teže, naravno, ako, pored osnovnih troškova života, penzioner mora da misli i o otplati kredita. Posebno su u nezavidnoj situaciji oni penzioneri koji imaju stambeni kredit koji treba da otplaćuju. Naime, ova vrsta pozajmice je dugoročna, a rate su velike.

Banke (ne) odobravaju stambene kredite penzionerima

Stambeni kredit može da se podigne sa rokom otplate od 30 godina. Međutim, prilikom odobravanja kredita, starost dužnika ima veliku ulogu.

Da bi banka odborila stambeni kredit, korisnik mora da ima najmanje 21 godinu. Postoji, takođe, i maksimalna starosna granica. Ona varira od banke do banke. Najčešće je potrebno da poslednja rata bude otplaćena do 65. godine. Ima, međutim, i banaka koje odobravaju i da poslednja rata bude isplaćena od 75. godine. Tada banka zahteva i obavezno životno osiguranje ili osiguranje kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita (NKOSK).

Ako korisnik pozajmice mora da otplaćuje rate kredita i kao penzioner, dug prema banci dodatno će srozati njegov ionako nevisoki životni standard. Kako je iznos penzije prilično niži od iznosa plate, udeo mesečnih primanja koji odlazi na otplatu duga je značajno veći.

Dr Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije objašnjava za Nova.rs da banka ne mari previše za to da li je rata kredita prevelika za jednog penzionera. Važno im je samo da se sa otplatom kredita ne kasni.

„Kada neko podnese zahtev za kredit, banka već tada procenjuje da li će on tokom čitavog perioda otplate moći da namiruje svoje obaveze“, kaže dr Grubišić.

Ukoliko u međuvremenu dođe do nekih značajnijih promena u primanjima dužnika, to u datom trenutku nije briga banke.

„Banka je utvrdila da je neko sposoban za otplatu, ali istina je da okolnosti mogu da se promene. Isto kao što su i sada nekim ljudima skočile rate, pa mesečno daju više od pola plate, tako mogu da se dese i promene u primanjima“, objašnjava.

Oni građani koji su zašli u petu deceniju bi zato trebalo da vode računa da se u kredite upuštaju obazrivo. Treba imati u vidu da će jednog dana možda morati da otplaćuju istu ratu, ali sa manjim kućnim budžetom.