Ogromna količina ogromnog broja toksičnih supstanci koje završavaju u našem organizmu, to je ono što možemo da očekujemo nakon paljenja deponija. Građani treba da dobiju odgovore i smernice kako da se zaštite, a ne cinične poruke da zatvore prozore.
Ukoliko građani ne dobiju sve relevatne podatke vezane za požar na deponiji u Vinči, organizacije okupljene oko Ekološkog ustanka podneće krivične prijave protiv odgovornih u Beogradu.
Požar na deponiji u Vinči – ćutanje institucija
Ustavom i zakonima Srbije, kao i međunarodnim konvencijama koje je Srbija ratifikovala, građanima su zagarantovani pravo na zdravu životnu sredinu. Na ovo je na konferenciji za novinare 9. avgusta podsetila advokatica Danijela Nestorović.
„Pozivamo sve gradske institucije, a posebno Gradski zavod za javno zdravlje, da saopšte kakva su merenja vršena [nakon što se desio požar na deponiji u Vinči]. Ukoliko nisu, zašto nisu. Da li su merene samo PM čestice ili i ostalo i čega je sve bilo u vazduhu“, kazala je Nestorović.
Gradske institucije treba da saopšte i zašto građani „nisu blagovremeno upoznati“ šta se desilo i koliko im je bilo ugroženo zdravlje, kao i šta je trebalo da preduzmu da zaštite sebe i porodice.
„Ozbiljan gradonačelnik, a uz to i lekar, ne sme da kaže građanima zatvorite prozore ako osetite dim. To ne bi uradio ni laik“, rekla je.
Gradske institucije, dodala je, treba da saopšte i šta će da preduzmu dalje „u smislu izmeštanja deponije“, a šta ako se problem s požarima nastavi.
Ona je navela da će, ukoliko se to ne desi, organizacije okupljene oko Ekološkog ustanka “biti prinuđene” da podnesu krivične prijave protiv odgovornih lica u Beogradu.
Oko hiljadu deponija koje se povremeno pale –
ogromna količina ogromnog broja toksičnih supstanci
Dragana Đorđević, profesorka beogradskog Hemijskog fakulteta rekla je da se procenjuje da u Srbiji ima oko 1.000 divljih deponija koje se „povremeno pale“. Posledice požara na deponiji u Vinči mnogo su veće jer je, kako je objasnila, i ta deponija veća od ostalih.
Srbija, „za razliku od civilzovanih zemlja koje razvrstvaju otpad”, to ne radi, kaže prof. Đorđević.
„Pošto je na deponiji u Vinči sav otpad zajedno, a temperatura raste, dolazi do paljenja gasa koji se oslobađa iz organskog otpada. Pošto je blizu i druga vrsta otpada, poput papira i plastike, to sve počinje da gori“, objasnila je.
To je, naglasila je, opasno jer materijali kao što su plastika, guma, ambalaža, u sebi imaju aditive koji “u sagorevanju reaguju”.
“Možemo da očekujemo razne opasne supstance. To je vrlo komplikovana hemijska situacija.“
Ogromna količina ogromnog broja toksičnih supstanci koji ulaze u naš organizama i preko pluća i preko kože je nešto što možemo da očekujemo, rekla je.
Nisu merene opasne materije u vazduhu
Milenko Jovanović, predstavnik Nacionalne ekološke asocijacije ocenio je da je vlast u slučaju požara na deponiji u Vinči pokazala nemar i nedopustiv odbnos prema građanima. Problem, kaže, nije u tome što je došlo do požara na deponiji, već što nisu vršena merenja opasnih materija u vazduhu.
“Nismo merili, toga nema – i to ne može da se kaže. To je nedopustiv odnos institucija prema građanima”, rekao je Jovanović.
Bivša poslanica Skupštine Srbije Sonja Pavlović rekla je da u slučajevima poput požara na deponiji u Vinči građani ne očekuju da im nadležni kažu da zatvore prozore ako im smeta dim. Građanima umesto toga trebaju jasne instrukcije o tome kakav je kvalitet vazduha i šta treba da rade.
Pavlović je navelai da je ugovor o javno-privatnom partnerstvu Grada Beograda i francusko-japanske kompanije Beočista sklopljen “na štetu svih građana”.
Na konferenciji za novinare je naglašeno i da je Srbija u oblasti zaštiite životne sredine daleko od primene evropskih standarda.
Izvor: Nedeljnik
Fotografija: Rosalind Pach za Unsplash